ZAGREB, 16. srpnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tuđman priredio je danas u Predsjedničkim dvorima svečani objed u čast
državnog gosta predsjednika Republike Turske Suleymana Demirela i tom
prigodom održao zdravicu, čiji tekst objavljujemo u cijelosti:
"Gospodine Predsjedniče,
Ekselencije, dame i gospodo,
Osobita mi je čast i zadovoljstvo da Vas, kao hrvatski državni
poglavar mogu pozdraviti u Zagrebu, u Vašem prvom posjetu Hrvatskoj.
Želi bih također najtoplije pozdraviti i ostale Vaše najbliže
suradnike i visoke turske dužnosnike, prisutnost kojih svjedoči o
prijateljstvu i suradnji što se tako uspješno razvijaju između naših
dviju zemalja, kao uzor djelatne miroljubive politike u današnjem
uzburkanom svijetu.
Našim odnosima s Turskom pridajemo posebnu važnost. Od vremena
posjeta Vašeg velikog državnika Turguta Ozala Zagrebu, a zatim mojeg
posjeta Ankari, kada sam imao prigode da, uz iznimno gostoprimstvo, s
turskim državnim vodstvom i s Vama osobno, gospodine Predsjedniče,
razmijenim mišljenja o izazovima u našem dijelu svijeta, koji su tek
kasnije pokazali svoju punu dramatičnost, razvili smo odnose punog
razumijevanja i povjerenja. Za sve vrijeme trajanja i zaoštravanja
krize u regiji, naši suradnici neumorno, redovno i djelatno surađuju,
vođeni zajedničkom željom i potrebom da upravo Turska i Hrvatska
doprinesu uspostavi mira u uznemirenom kriznom području bivše
Jugoslavije, osobito u Bosni i Hercegovini. Naši su međudržavni odnosi
u punom zamahu, a naša politička suradnja dodatno potiče gospodarsku.
U vremenu kada je cijeli kontinent zahvaćen potresima koji su do
temelja narušili međunarodni poredak, i kada se još traže rješenja
nove ravnoteže među državama, takva je naša uzorna suradnja od posebne
važnosti. Dok su na mnogim stranama iz6ronili stari mitovi,
velikodržavne pohlepe i agresivne nepodnošljivosti između različitih
naroda i vjera, malo je zemalja koje su, kao Hrvatska i Turska, iz
prošlosti uzajamnih odnosa iz6vukle toliko pouka za suradnju u
sadašnjosti.
Ističem to s ponosom, uvjeren da na pragu novog tisućljeća možemo i
moramo zajedno uznastojati na uvođenju mira i uspostavi novog
međunarodnog poretka u ovom području u kojem se sučeljavaju i
civilizacijske razlike. Želimo da nam se u tim nastojanjima pridruže i
drugi kako bi se ovaj napaćeni i nesretni dio Europe otrgnuo prošlosti
i postao dijelom novog sigurnosnog međunarodnog poretka, koji danas uz
goleme muke postupno izranja duž srednje i jugoistočne Europe, preko
juga Balkana i istočnog Sredozemlja, sve do kavkaskih prostora i
srednje Azije.
U tom danas najosjetljivijem "luku nestabilnosti", koji je zamijenio
negdašnju crtu podjele svijeta na blokove i hzladno-ratovske tabore,
bez obzira na rzalike u veličinama i u kulturi, pa i prividnu
udaljenost naših zemalja, dijelimo slične napore i iskušnje.
Učvršćujemo naše demokratske institucije i pluralističko društvo kao
osnovicu razvitka i ljudskih prava i međunarodnih odnosa. Dijelimo
izazove gospodarske preobrazbe naših sustava na osnovama slobodnog
tržišta i privatnog poduzetništva, s ulogom države u zaštiti
nacionalnih interesa u unutarnjem razvitku i u međunarodnom
povezivanju i suradnji. Dijelimo, nažalost, i sličnu ugrozu
pobunjeničkog separatizma i terorizma koji nasrću na sigurnost i
cjelovitost naših država, ugrožavajući temeljna ljudska i kolektivna
prava, podrivajući naša demokratska društva i opterećujući naš ukupni
gospodarski i društveni razvitak. Istodobno, učvršćujemo svoj
međunarodni položaj, usprkos suprotnim pojavnostima što potiču
nesigurnost i nestabilnost ne samo u ovom dijelu svijeta.
Gospodine Predsjedniče,
Kriza u odnosima u ovom dijelu svijeta, što ga, Turska i Hrvatske
omeđuju na njenim europskim i azijskim rubovima, dostigla je točku
vrhunca. Moguć je samo izbor između političkog rješenja, radi
uspsotave trajnog mira na osnovama pravde, međunarodnih zakona i
suglasja stvarnih interesa svih naroda id ržava, ili pak produženje
sukoba s nemjerljivim posljedicama za međunarodne odnose u cjelini.
Hrvatska se, uz istodoban otpor agresiji, ustrajno zauzimala za
politiku mirnog rješenja svih otvorenih pitanja, zahtijevajući
primjenu načela i odredbi Povelje Ujedinjenih naroda. Hrvatska želi
živjeti u miru sa svim svojim susjedima, i razvijati odnose uzajamnog
poštovanja i ravnopravnosti kao pretpostavke zasnivanja i stabilnosti
novog međunarodnog poretka, koji tek treba uspsotaviti na tlu bivše
Jugoslavije.
Takvom je politikom Hrvatska uspjela osigurati razumijevanje,
štovište, steči saveznike i prijatelje među bitnim članicama
međunarodne zajednice. U najvažnijem hrvatskom državnom pitanju,
uključenju78 privremeno zaposjednutih rhvatskih područja u hrvatski
ustavni i pravni poredak, Hrvatska ima danas potporu najvažnijih
čimbenika međunarodnih odnosa, i na toj osnovici učiniti ćemo sve da
se i taj dio krize u regiji riješi političkim putem. U tu svrhu
tražimo da Ujedinjeni narodi i vodeće države svijeta jasno preuzmu i
ispune obveze spram usvojenih rezolucija Vijeća sigurnosti i
potpisanih sporazuma. Uvjeren sam da ćemo za takvu politiku dobiti
potporu članica Ujedinjenih naroda i na predstojećem zasjedanju Glavne
skupštine. Kako je u pitanju i sama opstojnost međunarodnog poretka i
sustava Ujedinjenih naroda, nijedna zemlja ne može imati interes da u
bilo kojem dijelu svijeta prihvati stanje u kojemu bi održavanje mira
postalo okvirom za produženje okupacije.
Hrvatska na to nikada neće pristati, a naša spremnost na političko
rješenje, koje neprestano nudimo i koje je usklađeno s naporima
međunarodne zajednice, nipošto nije znak manjka naše odlučnosti.
Uvjeren sam da će Hrvatska u svojim naporima i dalje uživati
razumijevanje i svu potrebnu podršku i pomoć Republike Turske.
Uloga Vaše države bila je i ostaje nezamjenjivom naročito u traženju
rješenja krize u Bosni i Hercegovini. Ne trebam posebno isticati kako
je upravo tursko-hrvatska politička i diplomatska suradnja, od početka
agresije na BiH, bila od iznimnog, pače i prijelomnog značenja. Za
dugih mjeseci okrutna rata, dok je međunarodna zajednica zdvajala
između moralnih principa i podijeljenih interesa, ostavljajući tako
srbijanskoj agresiji vrijeme i prostor za osvajanja, Turska je bila
jedna od rijetkih država koja je zajedno sHrvatskom nastojala
međunarodne napore usmjeriti na okončanje ratne krize i na postizanje
političkog rješenja.
Što više, kada je međunarodna neodlučnost u kažnjavanju agresije
dovela do tragična rata između dviju žrtava iste agresije, i kada se,
po prvi puta u povijesti krize na tlu bivše Jugoslavije, otvorio ponor
u odnosima Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, Turska je
ustrajala na dobrim uslugama i posredovanju. Ta se strategijska
procjena o nužnosti zajedništva i savezništva Bošnjaka i Hrvata u
Bosni, te o njihovoj zajedničkoj upućenosti na Hrvatsku, u cijelosti
podudarala s hrvatskom državnom i nacionalnom politikom, i u tomu je,
uvjeren sam, izvor naše tako bliske suradnje.
Takvom je svojom politikom Turska istodobno rpužila i nezamjenjivu
pomoć nastojanjima Europske Unije, Sjedinjenih Država i Rusije i
posebno islamskog svijeta, da se na prostorima BiH uspostavi ono nužno
suglasje realnih interesa sva tri naroda koje jedino može jamčiti
trajni mir.
Sporazumima iz Washingtona otpočet je proces stvaranje federacije
Bošnjaka i Hrvata i konfederacije s Hrvatskom,što je put uvođenja
federacije u zapadni civilizacijski krug. Mirovni plan "kontakt
grupe", utvrđen od državnih poglavara najvećih svjetskih država, daje
osnove za okončanje krize i za novu regionalnu ravnotežu odnosa u
budućem stabilnijem međunarodnom poretku u ovom dijelu svijeta.
Uvjeren sam da će naša uzajamna suradnja i Vaš posjet poslužiti
trajnom jačanju tog procesa daljnim razvijanjem svestrane pomoći, kako
Republici Hrvatskoj i Federaciji Bošnjaka i Hrvata, tako i njihovoj
konfederacij.
Gospodine Predsjedniče,
Krajnji je tren da međunarodna zajednica usred Europe jasnim i
odlučnim angažmanom uvede mir i stabilnost na krizni prostor bivše
Jugoslavije, kako bi se spriječilo da se ne pretvori u trajnu krizu
kakva je desetljećima trajala na Srednjem Istoku, Korejskom poluotoku
ili na jugu Afrike, gdje je tek nakon dugotrajnih tegoba ipak započeo
proces smanjenja međunarodne z6abrinutosti.
Naše dvije zemlje u tomu imaju iznimnu ulogu. Dio je to naših
interesa, naše odgovornosti, ali i očekivanja međunarodne zajednice.
Dosadašnji uspjesi neka nam u tom nastojanju budu poticaj.
Zahvaljujući Vam još jednom, gospodine Predsjedniče, na odlučnosti i
principijelnosti turske državne politike, kao i na Vašem osobnom ulogu
u tome i posebno na očitovanom prijateljstvu, dopustite da nazdravim
za Vašu osobnu sreću, za dobrobit Vašeg naroda, za trajno
prijateljstvo između Hrvatske i Turske. Živjeli."
(Hina) pp mm
161519 MET jul 94
161519 MET jul 94
(Hina) pp mm