ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - Farmaceutska, kemijska, prehrambena i kozmetička
industrija Pliva d.d. poslovnu je 1993. završila uspješno ostvarivši neto
dobit od gotovo 10 milijuna maraka. Temeljem odluke Skupštine dioničara,
mali dioničari, koji imaju 11 posto dionica Plive dobit će ukupno 625 tisuća
maraka dividende, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinstvo
poslovodstva Plive. Uz glavnog direktora i predsjednika Upravnog odbora
mr. Željka Čovića, o rezultatima poslovanja te budućim planovima govorili
su i ostali članovi Upravnog odbora.
Ukupan prihod Plive prošle je godine iznosio gotovo 1,3 milijarde kuna, a
zaustavljen je i pad prodaje bilježen u razdoblju 1990. do 1992. godine. U
1993. godini prodaja je, u usporedbi s godinom prije, povećana za 4,7
milijuna američkih dolara. Iako je smanjen broj zaposlenih za tri posto,
proizvodnost je porasla četiri posto, a vrijednost proizvodnje iznosila je
47.700 dolara po zaposlenom.
Novim je proizvodima ostvareno oko 12 posto ukupne realizacije, čemu će se
i dalje težiti istaknuo je Čović.
Potpredsjednik UO Želim Vukina govoreći o jednom od najznačajnijih Plivih
proizvoda, Azitromicinu koji je na tržištu poznat pod imenom Sumamed,
istaknuo je da je taj proizvod registriran u 51 zemlji svijeta a da se
nalazi na tržištu njih 30. Prošle je godine prodano Sumameda u vrijednosti
150 milijuna dolara, za ovu se godinu očekuje prodaja u vrijednosti 250
milijuna dolara a 1995. prodaja bi trebala dostići 350 milijuna dolara.
Značajne su investicijske aktivnosti, među kojima se izdvaja i
rekonstruirani pogon za proizvodnju long acting injekcija. Cijeli je
projekt ostvaren u deset mjeseci, a značajan je i zbog izvoza tog
proizvoda n najzahtjevnija svjetska tržišta.
Inače, od ukupnog izvoza, koji iznosi oko 50 posto ukupne proizvodnje,
na tržište SAD-a otpada 25 posto, na zemalje zapadne Europe također 25
posto, slijede Slovenija i Makedonija s ukupno 20 posto itd.
U Plivi se, prema riječima glavnog direktora Željka Čovića, priprema
i daljnja privatizacija, a sada fondovi imaju 89 posto dionica. Jedan
dio dionica koje su sada u vlasništvu fondova, bio bi ponuđen građanima
Republike Hrvatske za staru deviznu štednju, dio bi bio ponuđen domaćim
i inozemnim partnerima te bankarima. Tridesetak posto Plivinih dionica
ostalo bi u vlasništvu države, kazao je Čović dodajući da je za
privatizaciju dobivena i suglasnost hrvatske Vlade.
(Hina) db do
151623 MET jul 94
15HHMM MET jul 94
(Hina) db do