ZAGREB, 13. srpnja (Hina)
ZAGREB - UNPROFOR drži da nisu postignuti politički i sigurnosni
uvjeti pod kojima bi se prognanici mogli vratiti svojim domovima, a o
političkoj volji i razumijevanju dvije strane ovisi početak povratka.
"Svaki povratak prognanika mora biti dobrovoljan i odvijati se u
uvjetima sigurnosti i dostojanstva. U ovom trenutku politički uvjeti
nisu takvi da možemo vidjeti skori povratak prognanika s bilo koje
strane zone razdvajanja. Povratak traži političku volju i neku vrstu
političkog razumijevanja obje strane o tome kako će se to provesti",
izjavio je danas u Zagrebu viši politički dužnosnik UNPROFOR-a zadužen
za Hrvatsku pri Odjelu za civilne poslove Jaque Grinberg.
On je na konferenciji za novinare u zagrebačkom sjedištu UNPROFOR-a
ukazao i na "problem mina i sigurnosti na područjima na koja se
prognanici žele vratiti".
Podsjetivši da je Sporazum o prekidu vatre potpisan 29. ožujka u
ruskom veleposlanstvu u Zagrebu prvi koji je uopće potpisan od početka
sukoba, Grinberg je kazao da je koncem svibnja dovršena provedba
vojnog dijela sporazuma, koji je poštivan "99 posto".
"To je samo po sebi veliko postignuće, no to nije dovoljno već
predstavlja temelj za daljnje aktivnosti", istaknuo je Grinberg,
napominjući da te aktivnosti uključuju "pregovore o ekonomskim
pitanjima te konačno političko rješenje što ovisi o volji dvije
strane". "UNPROFOR je pripravan tome pomoći na svaki način na koji to
može", kazao je Grinberg, dodajući kako su Zaštitne snage nepravedno
optužene, te da nisu prepreka napretku mirovnog procesa.
Podsjetivši da su pregovori o ekonomskim pitanjima trebali početi još
prije gotovo mjesec dana, kazao je kako su u tijeku intenzivne
aktivnosti posrednika kako bi oni započeli.
Upitan hoće li posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi Akashi
predložiti Butrosu Butrosu-Galiju izmjenu mandata UNPROFOR-a, njegov
je glasnogovornik Michael Williams odgovorio da je to "vrlo moguće",
te dodao kako će i hrvatska vlada o mandatu imati svoja stajališta.
Nije se u ovom trenutku želio upustiti u spekulacije o promjeni
mandata te je dodao da će Akashi vjerojatno početkom rujna podnijeti
svoje prijedloge Butrosu-Galiju.
Na pitanje hoće li UNPROFOR ostati u Hrvatskoj i nakon 30. rujna,
Williams je kazao kako ta odluka ovisi o Vijeću sigurnosti UN-a,
hrvatskoj Vladi i narodu.
Osvrnuvši se na prosvjede prognanika u Hrvatskoj zbog neučinkovitosti
UNPROFOR-a, Grinberg je izrazio suosjećanje UNPROFOR-a s prognaničkim
teškoćama. "Njihova poruka nikad nije zaboravljena", istaknuo je
Grinberg. On je, međutim, dodao da se ovim blokadama može dovesti u
pitanje provođenje zagrebačkog Sporazuma o prekidu vatre.
SARAJEVO - Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović izjavio je
nakon današnjeg razgovora s ministrima vanjskih poslova Velike
Britanije i Francuske, Douglasom Hurdom i Alainom Juppeom, kako na
bosansko-hercegovačkoj strani "postoji potpuna suglasnost da se
Skupštini BiH predloži prihvaćanje mirovnog plana kontaktne skupine za
BiH".
Po njegovim riječima, Bošnjaci su odlučili prihvatiti plan jer su
"svjesni činjenice da bi sve druge opcije, koje bi naknadno mogle biti
ponuđene, bile lošije po BiH". Izetbegović je Hurdu i Juppeu ponovio
kako je osnovni uvjet za prihvaćanje mirovnog plana opstanak BiH u
međunarodno priznatim granicama, te da međunarodna zajednica zajamči
njezin suverenitet i integritet kao međunarodno priznate države.
Izetbegović je ocijenio da je osnovna manjkavost plana moralne
naravi, jer njime Srbi zadržavaju privremeni nadzor nad dijelom
teritorija na kojem su proveli "etničko čišćenje" bošnjačkog i
hrvatskog pučanstva.
On ipak vjeruje kako postoji mogućnost trajne reintegracije svih
dijelova BiH, ali samo u uvjetima mira. Izetbegović je također
izvijestio da su tijekom današnjih razgovora razmatrane posljedice
srpskog prihvaćanja ili odbijanja mirovnog plana. Pritom je od dvojice
ministara zatražio da se u slučaju Miloševićeva prihvaćanja, a
Karadžićeva odbijanja plana, "isproba Miloševićeva iskrenost i
spremnost" za prihvaćanje mirovnog plana.
To, po Izetbegovićevim riječima, znači da međunarodna zajednica mora
od Miloševića "ultimativno zahtijevati raspoređivanje međunarodnih
promatrača sa srbijanske strane granice između Srbije i BiH", kao i da
Srbija mora pristupiti uzajamnom priznanju s BiH.
SARAJEVO - Na sutrašnje razgovore s premijerom Nikicom Valentićem i
članovima hrvatske Vlade putovat će osmočlano izaslanstvo Vlade BiH s
osnovnim ciljem da se učini novi pomak ka uspostavi konfederacije
između dvaju država, odlučeno je na sinoćnjoj sjednici Vlade BiH.
Tim je povodom na jučerašnjoj sjednici Vlada razmotrila prijedlog
platforme za razgovore s Vladom Republike Hrvatske sačinjene na
temelju dogvora koji je postignut prigodom posjeta predsjednika
Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana Republici BiH.
U platformi je naglašeno desetak najvažnijih pitanja koja bi tijekom
sutrašnjih razgovora trebala biti raspravljena. Bosansko-hercegovačka
strana će predložiti da se razgovara o liberalizaciji kredita
državljana BiH kroz Republiku Hrvatsku, o protoku roba, povratku
izbjeglica, humanitarnoj pomoći, mirovinskom i socijalnom osiguranju,
otvaranju i osposobljavanju svih komunikacija i telekomunikacija te
strategiji zajedničkoga nastupa u razgovorima o sukcesiji imovine
bivše Jugoslavije kao i strategiji nastupa prema trećim zemljama,
posebice onima iz islamskoga kruga.
Vlada BiH će svojim sugovornicima u Zagrebu predložiti da se
razgovara i o suradnji u oblasti energetike, industrije te zastupanja
u pojedinim zemljama kao i reguliranju imovinsko-pravnih odnosa između
pravnih i fizičkih lica dvaju država.
Kada je pitanju liberalizacija kredita državljana BiH kroz Hrvatsku
Ministarstvo vanjskih poslova BiH pipremilo je prijedlog sporazuma o
ukidanju viza između dviju država, no ukoliko se ovaj sporazum ipak ne
mogne usvojiti, izaslanstvo BiH će inzistirati i na potpunoj
liberalizaciji dobivanja tranzitnih viza kroz Republiku hrvatsku ili
da se otvori mogućnost njihova izdvanja i na samoj granici.
SARAJEVO - Tijekom cijelog proteklog dana i noći nastavljene su teške
borbe između snaga Fikreta Abdića i postrojbi Petoga korpusa Armije
BiH duž unutarnje crte razdvajanja, prije svega na području Skokova,
izvijestili su danas vojni promatrači UN u zapadnoj Bosni.
Promatrači UN zabilježili su ukupno 225 detonacija na ovome području.
Teške borbe vođene su duž crte razgraničenja između bosanske vojske i
Srba, prije svega na Grabeškome platou. Tu je zabilježena 338
eksplozija topničkih projektila tijekom protekloga dana i još 200
protekle noći, priopćio je UNPROFOR u Sarajevu.
Na drugome kriznom području BiH, na području planine Ozren, također
su zabilježeni sukobi, ali manjeg intenziteta nego prethodnih dana.
Smanjena je i razina razmjene topničke vatre pa je tako na području
Gradačca protekloga dana bilo 20 detonacija, na području Ribnice samo
7, a oko Doboja 10 detonacija.
Mjestimične razmjene topničke vatre bilo je i na području posavskog
koridora gdje su zabilježene 22 detonacije.
ŽENEVA - Danas je u Ženevi, četvrtim ovogodišnjim susretom radne
skupine za ekonomska pitanja Međunarodne konferencije o bivšoj
Jugoslaviji, završio niz stručnih konzultativnih sastanaka
predstavnika zemalja nastalih na prostoru bivše Jugoslavije s visokim
dužnosnikom Europske unije Jean Durieuxom (Žan Durije).
Izaslanstava Hrvatske, BiH, Slovenije i tzv. SR Jugoslavije
razgovarala su o normalizaciji odnosa, regionalnoj suradnji te
problemu obnove, oporavka i razvoja.
Sve dosadašnje rasprave, izjavio je voditelj hrvatskog izaslanstva
Božo Marendić, ukazale su na neujednačenost stajališta pojedinih
država u pristupu obnovi, kao i da još nisu definirani programi
cjelovita uključivanja međunarodne zajednice i institucija u oporavak
i razvoj tog dijela Europe.
Daljnje aktivnosti ove radne skupine su neizvjesne. Izaslanstvo SRJ
danas je demonstrativno napustilo sastanak izražavajući time
neslaganje sa stajalištima drugih izaslanstava da je o normalizaciji
odnosa moguće razgovarati samo ako Srbi kao agresor priznaju države
stvorene na prostoru bivše Jugoslavije u njihovim međunarodno
priznatim granicama.
Beogradsko izaslanstvo je to odbilo, tumačeći sukob u bivšoj
Jugoslaviji kao posljedicu oružane secesije.
Predsjedatelj radne skupine Jean Durieux nije zakazao nove sastanak.
Daljnje aktivnosti ovisit će o raspletu krize u BiH i Hrvatskoj te
mirovnim naporima međunarodne zajednice u pronalaženju konačna
politička rješenja, smatra se u diplomatskim krugovima u Ženevi.
Tijekom prijepodneva sudionicima sastanka se obratio pomoćnik
upravitelja Sarajeva Edward Rousselot (Eduar Ruselo). On je ukazao na
dosadašnja iskustva u obnovi grada kao i planove u obnovi
infrastrukture i javnih objekata.
Hrvatsko je izaslanstvo predložilo da se u obnovi Sarajeva koriste
iskustva iz Hrvatske, te da se u konkretnim projektima angažira i
hrvatskog gospodarstvo.
ZAGREB - Zrakoplov Ujedinjenih naroda izvršio je u utorak 10.000
humanitarni let u okviru zračnog mosta kojim se već dvije godine
dostavlja pomoć u Sarajevo, priopćila je danas predstavnica UNHCR-a u
Zagrebu.
Let je obavila posada Herculesa c-130 britanskih Kraljevskih zračnih
snaga.
Zračni most za Sarajevo započeo je 3. srpnja 1992. i do sada je na
taj način dopremljeno oko 121.000 tona humanitarne pomoći za 380.000
stanovnika glavnog grada BiH, izjavila je glasnogovornica UNHCR-a u
Zagrebu Alemka Lisinski. "Po trajanju ovo je najdulji humanitarni
zračni most u povijesti, koji je nadišao i onaj berlinski", rekla je
predstavnica UNHCR-a. Berlinski most, kojim se vršila opskrba
stanovnika zapadnog Berlina organiziran je 1948. i 1949. godine a
trajao je 462 dana.
BEOGRAD - Francuski i britanski ministar vanjskih poslova, Alain Juppe
(Alen Žipe) i Douglas Hurd (Daglas Hrd) doputovali su danas popodne u
Beograd, kako bi sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem
razmotrili mirovni plan za BiH, javlja France presse.
Dva ministra dolaze s Pala gdje su se susreli s Radovanom Karadžićem,
a prije toga u Sarajevu s predsjednikom predsjedništva BiH Alijom
Izetbegovićem.
Juppe i Hurd jučer su boravili u Zagrebu.
SARAJEVO - Bosanski Srbi napali su skladište oružja pod nadzorom UN-a
sjeverno od Sarajeva, oteli najmanje jedan protuzrakoplovni top, te ga
odbili vratiti, izjavio je danas vojni glasnogovornik UN-a u Sarajevu
Eric Chaperon (Erik Šapron).
Protuzrakoplovni top, kojeg su bosanski Srbi oteli iz skladišta u
Poljinama, prevezen je u Radavu. I Poljine i Radava nalaze se u krugu
20 km oko Sarajeva koji je NATO proglasio zonom isključenja teškog
oružja.
Jučerašnji napad bosanskih Srba zadnji je u nizu od devet sličnih
akcija koje su Srbi poduzeli od početka travnja.
Zapovjednik UNPROFOR-a u Sarajevu, general bojnik Andre Soubirou
(Subiru) izjavio je da se broj tenkova, minobacača, topničkog oružja i
protuzrakoplovnih topova pod kontrolom bosanskih Srba u zoni
isključenja povećao se na više od 20.
PEKING - Kineski premijer Li Peng nazvao je danas Kim Jong-Il-a "novim
čelnikom Narodne demokratske republike Koreje" (RDPK), pozdravivši
dolazak sina Kim Il-Sunga na čelo države.
Kako javlja agencija Nova Kina, šef kineske vlade je u
sjevernokorejskom veleposlanstvu u Pekingu izrazio sučut povodom smrti
Kim Il-Sunga, a korejskog veleposlanika je zamolio da prenese "njegovo
štovanje novom čelnike RDPK-a Kim Jong-Ilu".
TEHERAN - Iran je danas priopćio da se u Iraku još uvijek nalazi
ukupno 31.778 iranskih ratnih zarobljenika od kojih je "16.000
zatočeno u tajnim logorima", izvjestio je Radio Teheran.
Predsjednik iranske komisije za ratne zarobljenike Muhamed-Ali
Nazaran je 21. lipnja izjavio da je Iran sastavio listu sa 32.000
Iranaca nestalih u Iraku, no Bagdad kategorički poriče te tvrdnje i
naglašava da u Iraku "nema više iranskih zarobljenika".
(Hina) rb
131821 MET jul 94
13HHMM MET jul 94
(Hina) rb