(BEČ. 5.- 8. SRPNJA)
ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - U Beču je danas započelo godišnje
zasjedanje Parlamentarne skupštine Konferencije o europskoj sigurnosti
i suradnji (KESS), na kojem sudjeluje i izaslanstvo Sabora Republike
Hrvatske.
Prvog dana zasjedanja, skupu je podneseno izvješće izaslanstva
Parlamentarne skupštine KESS-a koje je u razdoblju od 14. do 17.
lipnja ove godine posjetilo Zagreb, Beograd i Prištinu, radi
prikupljanja informacija o situaciji na području bivše Jugoslavije.
Objavljujemo najvažnije izvatke iz tog izvješća (neslužbeni prijevod
s engleskog):
IZVJEŠĆE TREĆEM GODIŠNJEM ZASJEDANJU PARLAMENTARNE SKUPŠTINE KESS-A
BEČ, 5.- 8. SRPNJA 1994.
U izaslanstvu Parlamentarne skupštine KESS-a su se, pod vodstvom
Franka Swaelena, predsjednika belgijskog Senata i predsjednika glavnog
odbora Skupštine KESS-a, nalazili: Uluc Gurkan iz Turske,
potpredsjednik Skupštine KESS-a, Aap Neljas iz Estonije, Michel Voisin
iz Francuske i Kristina Svensson iz Švedske.
Izaslanstvo se u svom radu rukovodilo podacima koje je prikupilo
prethodno izaslanstvo skupštine KESS-a u lipnju 1993. Izaslanstvo je
prikupljalo informacije o razvoju događaja u regiji i, posebice, o
odnosima između različitih etničkih i drugih zajednica u Srbiji. Iz
praktičnih je razloga naglasak ovoga puta dan krizi na Kosovu, no
izaslanstvo je raspravljalo i o stanju na Sandžaku i u Vojvodini. U
razgovorima vođenim sa saveznim i srbijanskim vlastima u Beogradu i
Prištini izaslanstvo je naglasilo nužnost ponovnog otvaranja stalne
misije KESS-a na Kosovu, Sandžaku i u Vojvodini.
A. OPAŽANJA I PREPORUKE
"Bitno je promicati mir na cijelom području bivše Jugoslavije.
Trajni mir mora se obnoviti u Bosni i Hercegovini uz poštivanje
teritorijalnog integriteta zemlje. Tamo ima, posebice nakon
Washingtonskog sporazuma, pozitivnih znakova, uključujući i smanjenje
vojnih djelovanje. Sporazum između hrvatske i muslimanske zajednice u
BiH je pozitivno postignuće. Treba se nadati da će isto tako biti
moguće postići i sporazum sa srpskom zajednicom.
Postoji hitna potreba za izgradnjom povjerenja između različitih
država i također između različitih etničkih i drugih zajednica unutar
pojedinih država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije. Dijalog je
neophodan. KESS treba nastaviti s nuđenjem svojih usluga u promicanju
dijaloga.
UNPROFOR-ovo je djelovanje dragocjeno u regiji. On mora ostati tamo i
treba ga podržati i ojačati".
U izvješću izaslanstva PS KESS-a posebno se ističe kako je "značajno
da se zajamči teritorijalni integritet Hrvatske".
Teško se ostvaruje bilo kakva komunikacija između vlasti u Zagrebu i
predstavnika Srba s okupiranih područja, ocijenjuje se u nastavku.
"Hrvatska očekuje više veza sa Zapadom i traži svoje mjesto u Europi.
To bi u konačnici uključivalo članstvo u glavnim europskim
institucijama. Hrvatsku treba podržati u tim nastojanjima".
"UNPROFOR ima značajnu zadaću u zaštiti mira u Hrvatskoj. Hrvatske
vlasti izražavaju zabrinutost zbog rezultata dosadašnjeg djelovanja
UNPROFOR-a. Oni strahuju da on služi održavanju statusa quo koji je
prijetnja teritorijalnom integritetu Hrvatske. Oni drže da bi mandat
trebao biti proširen kako bi omogućio dolazak mira. Mnogi drže da
mandat UNPROFOR-a u sadašnjem obliku ne treba produžavati nakon što na
jesen istekne. Iako su ove zabrinutosti razumljive, bitno je da
UNPROFOR ostane u Hrvatskoj. Izgon UNPROFOR-a bio bi prijetnja miru u
regiji".
U dijelu izviješća posvećenom Srbiji ocjenjuje se da su "odnosi
između različitih etničkih i drugih zajednica u Srbiji, posebice na
Kosovu, Sandžaku i u Vojvodini, napeti. Posebno je upozoravajuća
činjenica da gotovo neme mikakvog dijaloga između srbijanskih vlasti i
čelnika različitih zajednica u tim područjima.
Rat unutar Srbije u bliskoj se budućnosti ne čini izvjesnim. Pa ipak,
vjerojatno je daljnje održavanje velikih napetosti i teško je
predvidjeti njihove buduće oblike, ako se problemi ne riješe.
Sankcije imaju učinka premda se ne poštuju u cijelosti. Iako je točno
da sankcije nanose štete susjednim zemljama, a imaju i neželjene
učinke, srbijanske vlasti još nisu stvorile uvjete za njihovo
ukidanje".
Poslije posjeta Kosovu, izaslanstvo PS KESS-a izvješćuje kako
"postoji upozoravajuća količina nepovjerenja i mržnje između
srbijanskih vlasti i albanske populacije. Praktično i nema dijaloga
između tih dviju strana. Srpske vlasti tvrde da je problem na Kosovu,
koje je prema njima uvijek bilo dio Srbije, separatizam. Tek kada
"albanska nacionalna manjina" prihvati teritorijalni integritet i
zakone Srbije, moguće je proširenje autonomije i manjinskih prava.
Na drugoj strani čelnici albanske zajednice tvrde da je prije raspada
Jugoslavije, Kosovo imalo status države i da mora imati isto pravo na
neovisnost kao što su imale i ostale države. Oni primjenjuju pasivan i
nenasilan otpor srbijanskim vlastima i u postupku su stvaranja
vlastitih paralelnih funkcija države, primjerice u školstvu i
zdravstvu.
"Teritorijalni integritet Srbije treba biti poštivan. Dok nije
preporučljivo podržavati bilo kakve separatističke pokrete, bitno je
da se obnovi status Kosova kao autonomnog entiteta, kao i da se obnovi
dijalog između vlasti i albanske manjine", kaže se u izvješću.
Izaslanstvo Parlamentarne skupštine KESS-a je u lipnju 1993. godine
izvijestilo o širokoj primjeni policijske brutalnosti na Kosovu. Ovaj
je put izaslanstvo ponovo postavilo to pitanje, pa iako srbijanske
vlasti opovrgavaju postojanje takve prakse, postoje razlozi za
strahovanje da se ona nastavlja te da se u tom pogledu stanje i
pogoršava od zatvaranje misije KESS-a.
Potrebne su mjere izgradnje povjerenja, što čini još potrebnijim
ponovno otvaranje misije KESS-a na Kosovu.
Izaslanstvo žali zbog činjenice da ovaj put nije bilo moguće
posjetiti Sandžak i Vojvodinu, no u Beogradu se sastalo s
predstavnikom muslimanske zajednice na Sandžaku i mađarske iz
Vojvodine i istaklo probleme ovih regija u razgovoru s vlastima.
B. KESS
"Uvjeti za ponovno primanje Jugoslavije nisu stvoreni, a niti treba
pozvati jugoslavenski savezni parlament da se pridruži svim
aktivnostima Parlamentarne skupštine", ocjenjuje Izaslanstvo PS
KESS-a.
Istodobno bi bilo korisno nastaviti kontakte i dijalog. Oblike takvih
kontakata treba naknadno usuglasiti.
Najdjelotvorniji oblik kontakata bilo bi djelovanje stalne misije
KESS-a, stoga treba potaknuti na sporazum o ponovnom otvaranju tih
misija.
"Parlamentarna skupština treba uspostaviti Poseban odbor za bivšu
Jugoslaviju. Taj Odbor treba nastaviti rad dvaju izaslanstva koja su
posjetila regiju, održavati kontakte s parlamentima, vladama i
različitim zajednicama u svim dijelovima bivše Jugoslavije, i
pripremati preporuke za promicanje miroljubivih rješenja", zaključuje
se u izvješću.
Izviješće sadrži i više sažetaka iz razgovora što ih je Izaslanstvo
vodilo tijekom svoje misije:
- Izaslanstvo Parlamentarne skupštine KESS-a sastalo se 14. lipnja u
Zagrebu s posebnim izaslanikom glavnog tajnika UN Yasushijem
Akashijem. Na sastanku je ocijenjeno da je misija UNPROFOR-a najšira i
najsloženija dosadašnje mirovna operacija UN-a, te da je UNPROFOR
uspješan u svom djelovanju iako je njegova nepristranost ponekad
dovođena u pitanje.
Zajedno sa Ženevskom konferencijom (Owen-Stoltenberg) i kontaktnom
skupinom (V.Britanija, Francuska, SAD, Rusija i Njemačka) posebni
izaslanik traga za političkim kompromisom koji bi bio prihvatljiv za
sve. Ako ne bude političke volje strana u sukobu, međunarodne
zajednica može samo osiguravati humanitarnu pomoć. Nadolazeći tjedni,
a najviše dva mjeseca, bit će krucijalni za pronalaženje prihvatljive
formule.
Bilo je kritika na račun UNPROFOR-ova mandata i organizacije,
uključujući i ocjenu da je zapovjedni lanac nejasan. Ta se pitanja
ispituju. Međutim, njegov je rad bio uspješan i UN mogu biti ponosni
na njegovo provođenje.
- Izaslanstvo KESS-a 14. lipnja je u hrvatskom ministarstvu vanjskih
poslova primio zamjenik ministra Ivo Sanader, izvjestivši njegove
članove da se ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić nalazi u
pratnji predsjednika dr. Franje Tuđmana u službenom posjetu BiH.
Ivo Sanader je izaslanstvu KESS-a iznio zabrinutost hrvatske vlade
zbog stanja na UNPA područjima, nagasivši da vlada nije zadovoljna s
načinom na koji snage UN-a ispunjavaju svoju zadaću. Separatisti
nadziru 50-60 posto UNPA područja. Jedini dio Vanceova plana, koji je
ispunjen, jest povlačenje JNA iz Hrvatske, stoga treba proširiti
mandat UN-a.
Oko 250.000 izbjeglica protjerano je iz UNPA i oni se žele vratiti.
Oko 250.000 drugih izbjeglica stiglo je iz drugih dijelova bivše
Jugoslavije. Više od 500.000 izbjeglica i raseljenih osoba težak su
teret za malu zemlju od samo 4.7 milijuna stanovnika.
Predstavnici KESS-a upoznati su sa poboljšanim stanjem u BiH nakon
Washingtonskog sporazuma, najavom izbora nove vlade na sjednici
parlamenta Federacije BiH 21. lipnja, i planom teritorijalnog
razgraničenja prema kojem bi Federaciji pripalo 51 posto teritorija -
17.5 posto Hrvatima i 33.5 posto Muslimanima, dok bi 49 posto
nadzirali Srbi.
Cilj beogradske vlade je anektirati područja Hrvatske i BiH koja
nadziru Srbi u "veliku Srbiju". Srbi u Hrvatskoj neće pristati na
sporazum bez međunarodnog pritiska. Stoga mandat UN-a treba
izmijeniti. Hrvatska ne želi produžavati mandat bez rezultata. Vijeće
sigurnosti UN je donosilo dobre odluke kao što je rezolucija 871. Te
se rezolucije moraju primjeniti. Uvjeti za obnovu mandata uključuju
otvaranje željezničke pruge Zagreb-Split, otvaranje autoceste
Zagreb-Beograd i otvaranje Jadranskog naftovoda. Status quo je
neprihvatljiv jer će podržavati separatizam dok je 1/4 teritorija
zemlje pod okupacijom.
Srbija mora biti pod pritiskom. Sankcije ne smiju biti ukinute prije
postizanja rješenje za okupirana područja Hrvatske.
Hrvatska će jamčiti sva ljudska i manjinska prava za svoju srpsku
populaciju. Također može biti zajamčene autonomija za okruge Knin i
Glinu, gdje su Srbi u većini. Kulturna autonomije može biti zajamčena
Srbima u svim dijelovima zemlje.
Također je izražena želja Hrvatske da se pridruži Europskoj uniji.
Traju pregovori o njezinu "pridruženom članstvu", a želja je da se u
konačnici dobije i punopravno članstvo.
- Izaslanstvo KESS-a sastalo se i sa predstavnicima Sabora Republike
Hrvatske na čelu sa potpredsjednikom Sabora dr. Žarkom Domljanom. Na
sastanku, na kojem su sudjelovali i Božidar Petrač, Zlatko Kramarić,
Zdravko Tomac, Ljubomir Antić i Milovan Petković, predstavnici KESS-a
su izvješteni o radu i sastavu hrvatskog parlamenta, te najnovima
unutarnjopolitičkim zbivanjima.
Hrvatski parlament zatražio je podršku za želju da se UNPA područja
integriraju u ustavni poredak Hrvatske.
U parlamentu postoji konsensus oko toga da se mora poštivati
teritorijalni integritet Hrvatske i da se moraju primjeniti odnosne
rezolucije Vijeća sigurnosti UN. Okupirana područja moraju ostati dio
Hrvatske. Pojedinosti oko njihovog statusa mogu biti predmetom
rasprave.
U razgovoru je s hrvatske strane ukazano na važnost teritorijalnog
integriteta BiH, uz ocjenu da ta zemlja ne smije biti podijeljene i da
ni jedan njezin dio ne može biti pripojen drugoj zemlji. Nužno je
postizanje sveukupnog rješenja, a nije moguć mirovni sporazum koji bi
isključivao Hrvatsku.
Ukazano je i na potrebu stvaranja ravnoteže u regiji. Svo oružje
bivše jugoslavenske federalne vojske završilo je u rukama Srba.
Potrebno je ili ukinuti embargo na oružje ili razoružati Srbe,
ocijenjeno je.
Okupirana područja su u velikoj mjeri integrirana u Srbiju. Hrvati i
Mađari su protjerani. Ako međunaordna zajednica ne može dovesti do
rješenje ona mora prihvatiti da će Hrvatska proširiti svoj nadzor nad
svom djelovima svog teritorija. Međutim, važno je da se kriza riješi
na miroljubiv i demokratski način.
Izaslanstvo KESS-a sastalo se i predsjednikom hrvatskog Sabora dr.
Nedjeljkom Mihanovićem, koji je u njihovu čast 14. lipnja priredio
svečanu večeru.
- Izaslanstvo Parlamentarne skupštine KESS-a u Beogradu se 15. lipnja
sastalo s predsjednikom federalne skupštine Radomanom Božovićem,
članovima skupštinskog vanjskopolitičkog odbora, poptredsjednikom
vlade Željkom Simićem, ministricom za ljudska i manjinska prava Margit
Savović.
- Na sastanku s predstavnikom Muslimana sa Sandžaka Rasimom Ljajićem,
predstavnici KESS-a su upozoreni na etničko čišćenje koje se provodi
na Sandžaku, s kojeg je do sada protjerana 1/5 musliamnskog pučanstva.
Ukazano je na nužnost ponovnog otvaranja misije KESS-a, budući da se
stanje dramatično pogoršava od njezina zatvaranja.
- U Prištini se 16. lipnja izaslanstvo KESS-a sasatalo s
predstavnicima Liberalno demokratskog saveza Kosova, na čelu s
potpredsjednikom Fehmijem Aganijem, a kasnije i s predstavnicima
srbijanskih vlasti u Prištini.
- Među više sastanaka održanih u Prištini u izvješću se izdvajaju
susreti s Ademom Demaćijem, predsjednikom Vijeća za ljudska prava i
slobode i članovima Turske demokratske stranke, koji predstavljau oko
50.000 kosovskih Turaka.
- Zadnjeg dana posjeta Srbiji izaslanstvo PS KESS-a razgovaralo je u
Beogradu s dvojicom potpredsjednika srbijanske vlade, Slobodanom
Unkovićem i Ratkom Markovićem, a u zgradi talijanskog veleposlanstva
sastalo se i s predsjednikom Demokratskog saveza vojvođanskih Mađara,
Andrašom Agoštonom.
(K r a j)
(Hina) dh sd
051648 MET jul 94
051648 MET jul 94
(Hina) dh sd