Nadnaslov:OECD:Ubrzanje procesa obnove u 1995. u istočnoeuropskim
zemljama
Naslov: Istočna Europa bržim koracima naprijed
Podnaslov:Prema upravo objavljenim ekonomskim perspektivama OECD, u
zemljama središnje i istočne Europe, s izuzetkom ZND,
sljedeće bi godine trebalo doći do porasta brutto
industrijskog proizvoda kao i izvoza na zapadna tržišta,
daljnjeg smanjivanja inflacije, no sve to uz visoke
stope nezaposlenosti.
PARIZ (AFP) - Brutto industrijski proizvod (BIP) trebao bi 1995.
godine porasti u većini zemalja središnje i istočne Europe koje su u
prijelazu prema tržišnoj ekonomiji, osim novih nezavisnih država
bivšeg Sovjetskog Saveza - ZND, prema gospodarskim perspektivama OECD
objavljenim ovih dana.
Stručnjaci OECD-a ocijenjuju da će to povećanje biti posebno
neizvjesno u Bugarskoj i Rumunjskoj.
Izvozi bi trebali uvelike podržati razvoj tih zemalja u 1994. i 1995.
godini, s porastom stopa zabilježenih u prodoru na većinu zapadnih
tržišta. Za sve ove zemlje, uključujući ZND, obujam izvoza roba trebao
bi se povećati za 6,4 posto, a uvozi za 5,7 posto u 1995. godini,
prema 5,1 posto i 2,9 posto u 1994. godini.
Ravnoteža odnosa između izvoza i uvoza ostaje uglavnom krhka, nakon
pogoršanja u 1993. godini. Dvije države ipak čine iznimke. Češka, koja
je ostvarila višak u odnosu izvoza i uvoza (0,3 u 1994. godini), mora
se suočiti s problemima monetarne kontrole zbog ulazaka kapitala.
Druga je Rusija, gdje je pad svjetskih cijena nafte doveo do
pogoršanja uvjeta razmjene. Sporazum s MMF trebao bi ipak dopustiti
određeni deficit u trenutnom odnosu.
U većini tih zemalja, izvan ZND, pad BIP usporio se 1993. godine, a
porast proizvodnje ostvario je osjetan napredak mada još uvijek
iznimno spor. Oporavak se očituje u Poljskoj, gdje se proizvodnja
povećala za 4 posto, prema 2 posto u Češkoj i 1 posto u Mađarskoj.
Proizvodnja je također porasla u Estoniji i Letoniji. U Rusiji je pala
za 10 posto.
Međunaslov: Privatni sektor - više od 50% BIP
Međutim, dok se aktivnosti privatnog sektora brzo razvijaju dosežući,
prema različitim procjenama, više od 50 posto BIP u nekoliko zemalja
središnje i istočne Europe (osim bivšeg SSSR-a), njih nacionalni
proračuni bitno podcijenjuju.
Što se tiče ZND, cijena energije igra odlučujuću ulogu u njihovim
trgovinskim odnosima. Od raspada Sovjetskog Saveza, Rusija je znatno
podigla cijene koje primijenjuje prema republikama uvoznicama, kako bi
ih približila svjetskim cijenama. Otuda proizlazi jako nepoštivanje
uvjeta razmjene.
U svim zemljama proračunski deficit ostaje visok, 6 posto BIP-a u
1995. godini za Bugarsku i Mađarsku (prema 8 posto u 1994.), 4 posto
za Poljsku, 3 posto za Rumunjsku i 5 posto za Slovačku. Jedino Češka
se nalazi u relativno zadovoljavajućoj situaciji (2 posto u 1995.
godini prema 0 u 1994. godini).
Inflacija se 1993. godine ubrzala u velikom broju zemalja i dosežući
3.500 posto u Ukrajini, 900 posto u Rusiji, 295 posto u Rumunjskoj,
dok su se Mađarska, Češka i Slovačka održale na oko 20 posto. U 1995.
godini te bi se stope trebale nastaviti smanjivati: 150 posto u
Rusiji, 80 posto u Bugarskoj, 25 posto u Poljskoj i između 10 i 17
posto u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.
Nezaposlenost bi 1995. godine mogla porasti, posebno u Češkoj i
Slovačkoj, zbog promjena koje su poduzela poduzeća. Općenito, stope
nezaposlenosti promatrane nakon najniže točke recesije trebale bi
doseći 17 posto aktivnog stanovništva u Bugarskoj, 16 posto u
Slovačkoj, 15 posto u Poljskoj i Rumunjskoj, 11 posto u Mađarskoj i 7
posto u Češkoj.
(Hina) tm br
040918 MET jul 94
040918 MET jul 94
(Hina) tm br