ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - Pod visokim pokroviteljstvom UNESCO-a
(Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu) i
Državnog vijeća Republike i kantona Ženeva, u Ženevi je od 27. do 30.
lipnja 1994. održana Konferencija nezavisnih osoba za mir na
prostorima bivše Jugoslavije.
Skupu, na kojem je bilo nazočno 27 sudionika iz svih krajeva bivše
Jugoslavije, obratili su se i generalni direktor UNESCO-a Federico
Mayor, potpredsjednik Ženevskog Državnog vijeća Olivier Vodoz i osobni
predstavnik Visokog komesara za izbjeglice Francois Fouinat, kaže se
u Izjavi konferencije koja je danas dostavljena Hini.
U demokratskoj raspravi i u sučeljavanju stavova sudionici
konferencije suglasili su se da se ratni sukobi na Balkanu moraju što
prije zaustaviti svim raspoloživim sredstvima, suglasno svim
dosadašnjim rezolucijama Vijeća sigurnosti OUN i da su svi čimbenici,
bez izuzetka, dužni u tom sudjelovati.
"Smatramo da je mir moguć samo na sljedećim osnovama:
- neprihvatljivosti promjena međunarodno priznatih granica silom ili
diktatom;
- očuvanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine kao
cjelovite demokratske, multinacionalne i multikonfesionalne države,
što je preraslo lokalni karakter i pretvorilo se u simbol obrane i
očuvanja helsinške Europe;
- nepriznavanje nasilnih demografskih promjena genocidom, "etničkim
čišćenjem", takozvanim humanim - "dobrovoljnim" preseljenjem
stanovništva ili bilo kojim drugim oblikom pritiska;
- poništavanje svih samovoljnih i diskriminatorskih akata i ugovora o
prijenosu vlasništva, zasnovanih na nasilju i pritisku;
- slobodan i siguran povratak izbjeglica u njihove domove, uz
imovinska i druga obeštećenja te stvaranje uvjeta za slobodan i
siguran život;
- ubrzavanja sudskih postupaka protiv ratnih zločinaca te da
silovanja mogu biti tretirana kao ratni zločin, a da svjedoci i žrtve
imaju posebnu zaštitu kako tijekom procesa, tako i kasnije;
- predlažemo da UNESCO inicira suđenje krivcima za rušenje sakralnih
objekata, spomenika kulture i prirode", kaže se u Izjavi konferencije.
Konferencija stoga, pored ostalog, smatra da mir nije moguć bez
međusobnog priznavanja država nasljednica bivše Jugoslavije i bez
ubrzanja procesa sukcesije; da je mir nemoguć bez dosljednog
ostvarivanja parlamentarne demokracije, građanskih i državljanskih
prava, ljudskih prava, individualnih i kolektivnih manjinskih prava;
da je potrebno omogućiti slobodnu obnovu komunikacija između
pojedinaca i grupa, koja je onemogućena ratom i raspadom bivše
Jugoslavije.
Sudionici konferencije iznijeli su i niz drugih konkretnih prijedloga
za akcije, koji će u dogledno vrijeme biti objavljeni.
"Od posebne je važnosti da: podržavamo i ohrabrujemo nastavak
pregovora između predstavnika Republike Hrvatske i Srba sa područja
pod kontrolom međunarodne zajednice, u cilju iznalaženja miroljubivog
i etapnog rješenja sukladno odlukama Vijeća sigurnosti, uz puno
poštivanje ljudskih i manjinskih prava, kako na području pod kontrolom
hrvatske vlasti, tako i na području pod kontrolom međunarodne
zajednice", ističe se u Izjavi.
Sudionici ovog skupa također podržavaju napore međunarodne zajednice
u prevenciji širenja ratnog požara na Makedoniju ili na bilo koje
drugo područje bivše Jugoslavije.
"Sukladno izraženim zajedničkim stavovima, sudionici ženevske
konferencije odlučili su pokrenuti inicijativu za uspostavljanje
trajne konferencije pod pokroviteljstvom UNESCO-a i Republike i
kantona Ženeva kao jedinstvenog nevladinog foruma", kaže se na kraju
Izjave Nezavisne konferencije za mir na prostoru bivše Jugoslavije u
čijem su radu, pored moderatora dr. Leona Daviča, sudjelovali:
predsjednik Židovske zajednice iz Sarajeva Ivica Čerešnješ,
predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora iz Zagreba Ivan Zvonimir
Čičak, slikarica iz Parisa Biserka Gall, filmski producent iz Parisa
Sacha Goldman, novinar iz Ljubljane Jurij Gustinčič, režiser iz
Ljubljane Dušan Jovanovič, psiholog iz Parisa Zorica Jošić,
gradonačelnik Osijeka Zlatko Kramarić, režiser iz Beograda Dušan
Makavejev, odvjetnica, specijalist za ljudska prava iz Zagreba
Orhideja Martinović, bivši generalni direktor pri UNESCO-u iz Pariza
Dragoljub Najman, novinar, bivši glavni urednik "Politike" iz Beograda
Aleksandar Nenadović, novinar, bivši generalni direktor "Vjesnika" i
bivši predsjednik Saveza novinara Jugoslavije, potpredsjednik
Hrvatskog novinarskog društva i član Predsjedništva HHO Božo Novak,
arhitekt, princ Crne Gore Nikola Petrović-Njegoš, poslovni čovjek
Ženeva-Skopje Vladimir Ralev, pisac, član SANU iz Beograda Slobodan
Selenić, glumac Ljubljana-Zagreb Rade Šerbedžija, sveučilišni profesor
iz Ženeve Dušan Sidjanski, slikar iz Parisa Kemal Sirbegović, novinar
iz Prištine Veton Surroi, novinar iz Beograda Gordana Suša, bivši
ministar, bivši direktor "Politike" iz Beograda Mirko Tepavac,
profesor Sveučilišta Novi Sad, bivši ministar u Panićevoj vladi,
Beograd, Tibor Varady, katolički svećenik iz Zagreba Luka Vincetić,
poslovni čovjek iz Parisa Boris Vukobrat i novinar iz Ciriha Sonya
Zoran.
(Hina) pp fs
021622 MET jul 94
021622 MET jul 94
(Hina) pp fs