Nadnaslov: Prije 60 godina u "Noći dugih noževa" Hitler eliminirao
jurišne postrojbe SA
Naslov: Čistka u "Noći dugih noževa"
Podnaslov: Prilikom krvavog smaknuća šefova "jurišnih postrojbi", do
kojeg je došlo u ranim jutarnjim satima 30. lipnja 1934.
godine, pogubljeno je nekoliko desetaka Hitlerovih
najvjernih pristaša, koji su mu u tom trenutku postali
smetnja na putu potpunog osvajanja vlasti. SA, s tri
milijuna naoružanih fanatika, regrutiranih među
nezaposlenima i širokim masama, postale su prijetnja
konzervativnoj eliti koja je podržavala Hitlerov uspon
na vlast.
Piše: Christophe BEAUDUFE, AFP
BONN - Prije 60 godina, u prvim satima 30. lipnja 1934. godine, Adolf
Hitler dao je uhititi i pogubiti šefove "jurišnih postrojbi"
(Sturmabteilung - SA). Te SA, koje su doprinijele konsolidiranju
njegove moći, postaju suviše opasne za konzervativce koji ga
podržavaju.
Zabilježeno u povijesti pod imenom "Noć dugih noževa", to krvavo
smaknuće započelo je pod osobnim vodstvom Hitlera. U zoru sam
zapovijeda u blizini Muenchena jedinicom SS koja će uhititi glavni
stožer SA i njihovog šefa Ernsta Roehma, njegovog ratnog druga
odvajkada.
Tijekom jutra Hitler izdaje naređenje Goeringu da provede čistku u
čitavom Reichu. Nekoliko desetaka šefova SA strijeljano je. Roehm,
koji odbija počiniti samoubojstvo po Hitlerovom naređenju, strijeljan
je sutradan.
Prije smrti, nekoliko časnika SA kliče još "Heil Hitler", uvjereni da
su žrtve izdajnika ili nemilog nesporazuma.
Fuehrer će međutim preuzeti odgovornost za izvršeni pokolj nekoliko
dana kasnije pred Reichstagom. Hvali se da je SA-u priredio "Noć dugih
noževa", prema izrazu koji su koristili sami SA-ovci prijeteći
istrebljenjem Židovima i svojim neprijateljima.
Prava privatna vojska nacističke stranke koja regrutira svoje članove
među nezaposlenima i narodnim masama beskrvne Njemačke, SA su bile
potpuno lojalne Hitleru, a zadatak im je bio teroriziranje protivnika
torturom ili fizičkim uklanjanjem.
Međunaslov: Otvoren put ka preuzimanju apsolutne vlasti
Roehm je bio politički agitator. Zahtijevao je da se vojsku stavi pod
nadzor SA i, u govoru od 17. travnja, obećao "da će obiti bubrege
svima onima koji zastupaju reakcionarnu misao", pozivajući Hitlera da
ukloni kozervativnu elitu kako bi okončao "drugu revoluciju", obećanu
prije dolaska na vlast.
Zahtjevi osobe koja je zapovijedala s tri milijuna oružanih fanatika,
zabrinjavali su tradicionalne konzervativne sredine koje su podržale
Hitlerovo uzdizanje na vlast.
Odluka o uklanjanju Roehma i njegovih časnika rodila se u govoru
bivšeg kancelara Franza von Papena, glasnogovornika konzervativnog
tabora, koji je 17. lipnja zaprijetio "trećom revolucijom onima koji
će tolerirati drugu". Prevedeno: Hitler i nacizam bili bi izbrisani
ako bi popustili zahtjevima SA.
Za švicarskog povjesničara Philippea Burrina, autora dokumentarnog
filma o Noći dugih noževa, "ta operacija odražava još nestabilno
stanje režima i tadašnju nužnost Hitlerovog oslanjanja na
konzervativce", žrtvujući prema potrebi i najvjernije pristaše.
Masovno ubojstvo od 30. lipnja, u kojem je bilo nekoliko desetaka
žrtava (90 prema Burrinu) imalo je više izravnih posljedica: u
kolovozu je Hitler mogao preuzeti apsolutnu vlast i naziv "Fuehrera
und Reichskanzlera" (Vođe i kancelara Reicha) uz blagoslov zadovoljene
konzervativne elite. Na referendumu Nijemci su se složili s novim
ovlastima Hitlera u visini 89,93%.
SA nisu raspuštene ali njihov je utjecaj bio strahovito smanjen.
Hitler je odlučio svakako u korist vojske, ali je otada prisiljavao
vojnike na polaganje prisege o lojalnosti prema njemu samom, a ne više
pema ustavu i narodu.
SS-ovci (Schutzstaffel, zaštitne postrojbe), koji su dotada bili tek
ogranak SA, nagrađeni su za svoju lojalnost i postaju nezavisno
tijelo.
(Hina) bnš br
291452 MET jun 94
29HHMM MET jun 94
(Hina) bnš br