ZAGREB, 28. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u
nastavku 18. sjednice prihvatio je Zakon o hrvatskim željeznicama i
nekoliko zakona o izmjenama odnosno dopunama zakona. Među inim
prihvaćen je i Zakon o dopunama Zakona o pravima bivših političkih
zatvorenika, kojim se uz ostalo uređuje da se svojstvo političkog
zatvorenika može, ako nije moguće pribaviti odluku nadležnog organa,
priznati i temeljem obrazloženog mišljenja Hrvatskog društva
političkih zatvorenika, koje se u tom slučaju smatra dokaznim
sredstvom.
Podržavajući donošenje tih zakonskih dopuna Milivoj Kujundžić (HDZ)
založio se da tekst zakona bude takav da ne ostavi mjesta dvojbama
odnosno da se izbjegnu mogućnosti manipulacija. Đuro Perica (HDZ)
istaknuo je Hrvatsko društvo političkih zatvorenika ima podružnice u
svim županijama te dobru evidenciju ljudi koji su bili politički
osuđivani. Napominjući da je predloženi zakon način da se isprave sve
nepravde on je zamolio da se ima povjerenja u Društvo. Ivan Bedeničić
(HDZ) ukazao je na pritužbe s terena vezane za rješavanje statusa
političkih zatvorenika te je zamolio da se o tako osjetljivom pitanju
pripravi izvješće za Sabor kako bi se o njemu moglo raspravljati.
Navodeći da poznaje ljude koji su bili politički zatvorenici ali
nemaju "papir" o tome Vice Vukojević pledirao je da država takva
pitanja riješi na najbolji mogući način.
Potpredsjednik hrvatske Vlade i predsjednik drugostupanjske komisije
koja u Vladi odlučuje o žalbama na odluke prvostupanjske komisije na
žalbe bivših političkih osuđenika, Vladimir Šeks među ostalim je rekao
da postoji određeni broj osoba koje su uistinu bile lišene slobode,
ali je postojeći zakon bio prepreka za dobivanje tog statusa jer je
određivao da je samo pismeni dokaz osnov za stjecanje statusa bivšeg
političkog zatvorenika. On je napomenuo da je odgovornost Hrvatskog
društva političkih zatvorenika da se spriječe zloupotrebe bilo koje
naravi. Šeks je iznio podatak da je vladina komisija primila oko
5.700 zahtjeva, a da na razini prvostupanjske komisije još nije
riješeno oko 1.300.
Kraću raspravu izazvao je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
cestama, kojim se, uz ostalo briše naknada za ceste uz maloprodajnu
cijenu benzina i plinskog ulja kao izvora financiranja javnih cesta, a
uvode se sredstva državnog proračuna kao zamjenski izvor.
Ivan Milas (HDZ) kazao je da nema primjedbi na izmjene, ali je
mišljenja da one potiču raspravu i o drugim bitnim pitanjima vezanim
za ceste, pa je predložio da se razmotri kako se financiraju hrvatske
ceste. Dodao je da bi trebalo reči zašto se ceste sporo grade, zašto
se traže koncesije kod stranaca jer, kako je napomenuo, davanje
koncesija znači nezapošljavanje domaćih kapaciteta kojih ima u
izobilju. Joso Medved (HDZ) ocijenio je da davanjem koncesija dajemo i
direktne političke ustupke, a Marijan Jurić (HDZ) rekao je da podržava
koncesije, ali da se takvi poslovi obavljaju s domaćom radnom snagom,
i uz korištenje iskustava iz svijeta. Nekoliko zastupnika založilo se
da se o cestama, odnosno o pitanjima prometne povezanosti raspravlja
kao o posebnoj točki dnevnog reda.
Zastupnici Zastupničkog doma prihvatili su bez rasprave Zakon o
hrvatskim željeznicama i Zakom o izmjeni Zakona o zapošljavanju
stranaca.
(Hina) bm ds
281314 MET jun 94
281314 MET jun 94
(Hina) bm ds