ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - Čelnici Agencije za posebni otpad (APO) iz
Zagreba i Agencije za radioaktivni otpad (RAO) iz Ljubljane na
današnjem su sastanku održanom u Zagrebu razmijenile iskustva i
informacije o glavnim aktivnostima koje provode te dvije slične
institucije. Agencije su osnovane 1991. godine sa glavnim ciljem da
unaprijede već prije započete poslove na traženju trajnog rješenja za
nisko i srednje radioaktivni otpad, prije svega iz Nuklerane elektrane
Krško.
Na kraćoj konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka,
direktorica Agencije RAO Irena Mele istaknula je da je u Sloveniji
prošle godine završena treća faza izbora lokacije za odlagalište
radioaktivnog otpada, odnosno odabrano pet preferentnih lokacija.
Međutim, obzirom na nenaklonjenost javnosti, jer na nekim su
područjima građani referendumom odbili gradnju takvog odlagališta,
dodala je, četvrta je faza nešto zastala.
U Hrvatskoj, po riječima direktora APO-a Damira Subašića, primjenom
strogih eliminacijskih kriterija utvrđeno je 40-ak potencijalnih
lokacija. Uskoro se može očekivati izbor vjerojatno pet preferentnih
lokacija, ali njihovo objavljivanje, dodao je Subašić, može se
očekivati početkom sljedeće godine. "Znamo da je to najosjetljiviji
trenutak i želimo obaviti potrebne predradnje kako bi se ublažio
negativni stav javnosti", kazao je Subašić.
Na upit kojim se to aktivnostima može uticati na stav javnosti,
odnosno lokalne uprave, Subašić je odgovorio da lokalno stanovništvo
treba uključiti u sve faze odlučivanje od izbora lokacije do
izgradnje, a drugi je moment nadoknada lokalnom stanovništvu
ili jedinici samouprave.
Na pitanje da li će, obzirom da je u Nuklearnoj elektrani Krško već
uskladišteno više od 9,5 tisuća bačava radioaktivnog otpada, biti
potrebno proširiti samo skladište u nuklearci, jer i nakon izbora
lokacije treba šest do osam godina da se odlagalište izgradi, Mele i
Subašić napominju da je u NEK-u slobodno još oko 15 posto kapaciteta
skladišta što je dovoljno za još oko dvije godine. No, ističu, boljom
se organizacijom u samoj nuklearci godišnja razina od oko tisuću
bačava sada smanjuje na 500 do 600 bačava radioaktivnog otpada
godišnje, a planiraju se poduzeti i dodatne aktivnosti, npr. na
smanjenju volumena dosada uskladištenih bačava.
Odgovarajući na pitanje razmišlja li se i o mogućnostima da se na
istom mjestu uz radioaktivni odloži i drugi, opasni npr. kemijski
otpad, Irena Mele je kazala da u Sloveniji o tome ne razmišljaju, dok
Damir Subašić ističe da u Hrvatskoj postoji ideja da se na istoj lokaciji
ali u odvojenim skladištima uskladišti radioaktivni i kemijski otpad.
(Hina) bn ds
171613 MET jun 94
171613 MET jun 94
(Hina) bn ds