ZAGREB, 16. lipnja (Hina) - Uredbom, koju je na današnjoj sjednici
donijela Vlada Republike Hrvatske, iznos minimalne plaće koja služi za
utvrđivanje oporezivog dohotka, poreznih stopa i osobnih dobitaka
povećava se za razdoblje lipanj-listopad sa 400 na 500 kuna. Uredba će
se primjenjivati od 1. srpnja. Vlada je, pod predsjedanjem premijera
Nikice Valentića, utvrdila i visinu regresa od 667 kuna za djelatnike
koji se financiraju iz državnog proračuna. U državnom proračunu, kazao
je premijer Valentić, osigurano je 50 milijuna DEM, u protuvrijednosti
u kunama, za isplatu regresa koja će početi već idući tjedan.
Vlada je donijela i uredbu kojom će se regulirati pitanje isplate
mirovina u razdoblju srpanj-listopad na način da masa sredstava za
isplaćene mirovina u tom razdoblju može biti veća za 5,2 posto u
odnosu na masu sredstava isplaćenih za mirovine u mjesecu lipnju.
Vlada je prihvatila i Uredbu o plaćama u djelatnosti zdravstva. Kao
prvi razlog za donošenje te uredbe ministar zdravstva dr. Andrija
Hebrang naveo je odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske o ukidanju
Odluke o koeficijentima djelatnika u zdravstvu. Drugi razlog, kazao je
dr. Hebrang, je provedba stabilizacijskog programa u zdravstvu,
odnosno uvođenje reda u financiranju te oblasti.
Na današnjoj sjednici Vlada je također donijela i uredbe o posebnim
porezima tzv. akcizama na naftne derivate, duhanske prerađevine, pivo,
alkohol i bezalkoholna pića, te na uvoz automobila, kao i Uredbu o
izmjenama i dopunama Zakona o cestama.
Obrazlažući donošenje tih uredbi premijer Valentić je kazao da je
time Vlada preuzela nadležnost Sabora. "Ali, to smo morali učiniti jer
ne smijemo dozvoliti da ta problematika ostane otvorena ukoliko Sabor
na sljedećoj sjednici iz bilo kojeg razloga ne prihvati zakonske
prijedloge koji reguliraju tu problematiku", rekao je premijer.
Vlada je danas prihvatila i temeljnu Uredbu o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga. Najznačajnije izmjene
odnose se na tarifu poreza na promet koja je svedena na pet tarifnih
brojeva sa šest poreznih stopa za oporezivanje proizvoda i na jedan
tarifni broj sa jednom stopom za oporezivanje usluga. Dosadašnja
tarifa sastojala se od osam tarifnih brojeva sa 26 stopa za
oporezivanje proizvoda i šest tarifnih brojeva sa šest stopa za
oporezivanje usluga. Tom uredbom za sve proizvode za koje se od 1.
srpnja uvodi plaćanje posebnih poreza, porez na promet proizvoda
plaća se po općoj stopi od 20 posto. Na promet reprodukcijskog
materijala i opreme, kao međufaznog poreza, snižena je stopa od pet na
2,5 posto radi stvaranja uvjeta za konačno ukidanje tog poreza što
treba biti učinjeno do prelaska na sustav poreza na dodatnu
vrijednost.
Osvrćući se na današnjoj sjednici na provedbu stabilizacijskog
programa premijer Nikica Valentić posebno je govorio o rasterećenju
privrede, smanjenju poreza, taksa i doprinosa te porastu plaća. Kazao
je da će se društveni proizvod, do kraja godine, povećati na oko 20 do
21 milijardu DEM, a ukupna će potrošnja, kazao je Valentić, iznositi
oko 10,5 milijardi DEM. Valentić je kazao da treba učiniti napore da
udio ukupne potrošnje padne ispod 50 posto. Također je dodao da će se
uvođenjem posebnih poreza, odnosno akciza prikupiti dodatnih 500
milijuna DEM u državnom proračunu.
Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro iznio je podatak da je
industrijska proizvodnja u svibnju porasla za 2,8 posto u odnosu na
travanj. Od 34 industrijske grane, kazao je Škegro, u njih 20
zabilježen je rast proizvodnje i taj je broj po prvi puta veći od
broja grana u kojima proizvodnja pada ili stagnira. Nadalje je kazao
da je na uzorku 150 hrvatskih izvoznika do lipnja zabilježeno
ostvarenje 70 posto izvoza iz 1993., a 90 posto tih poduzeća predviđa
daljnji rast izvoza. Škegro je također kazao da su po zadnjim podacima
pojeftinili i neki proizvodi iz 'košare proizvoda'.
U raspravi o provedbi stabilizacijskog programa guverner Narodne
banke Hrvatske dr. Pero Jurković je najavio da Narodna banka Hrvatske u
sljedeća tri mjeseca namjerava otkupiti 300 milijuna dolara, a ukupne
će devizne rezerve Narodne banke Hrvatske i drugih banaka krajem
godine iznositi 2,5 milijarde dolara.
Na današnjoj sjednici ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Tarnaj
govorio je o programu žetve ranih usjeva. Na ukupnoj površini od 270
tisuća hektara požnjet će se poljoprivredne kulture čija se vrijednost
procjenjuje na 282 milijuna DEM, što uključuje i 850 tisuća tona
pšenice.
(Hina) sšh ds
161621 MET jun 94
161621 MET jun 94
(Hina) sšh ds