Nadnaslov:Ibersko-američki summit: prilika za raspravu o Kubi
Naslov: Kuba između dva summita
Podnaslov:Četvrti po redu ibersko-američki summit, kojemu je za cilj
pronaći načine kako da se uskladi razvoj i socijalni
progres u Latinskoj Americi te riješe problemi u području
obrazovanja, zdravstva i znanstveno-tehnološkog razvoja,
biti će prilikom da se povede i rasprava o Kubi, za koju
svi šefovi država Latinske Amerike ocijenjuju da je proces
njezina otvaranja nedovoljno intenzivan. Kuba pak u
nazočnosti Fidela Castra ovome skupu vidi priliku da se
ponovo osudi američki "hegemonizam" i summit američkih
država, sazvan za prosinac na inicijativu SAD.
Piše: Antonio RALUY, AFP
HAVANA - Četvrti ibersko-američki summit, koji će se 14. i 15. lipnja
održati u Cartageni, nastojat će iznaći sredstva kako da se Latinskoj
Americi uskladi razvoj i socijalni progres, ali bi prisustvo Fidela
Castra moglo biti prilikom da se povede rasprava i o Kubi, smatraju
promatrači.
Sudeći prema pripremnim dokumentima, šefovi država i vlada će tijekom
summita "formulirati prijedloge za svladavanje problema koji
opterećuju Latinsku Ameriku u području obrazovanja, zdravstva te
znanstveno-tehnološkog razvoja".
No summit, na kojem će sudjelovati i kubanski predsjednik, trebao bi
omogućiti Kubi da još jedanput osudi američki "hegemonizam" u tom
području, i posebno summit američkih država sazvan na inicijativu
SAD-a za prosinac u Miamiu, na Floridi.
Prema riječima kubanskog ministra za vanjske odnose Roberta Robaina,
jedan od glavnih ciljeva kubanskog izaslanstva u Cartageni bit će
"doprinijeti ojačavanju" ibersko-američkih summita čija je uloga
"mehanizma za postizanje dogovora", smatra on, u opasnosti, zbog
summita američkih država koji bi, 9. i 10. prosinca, trebao okupiti
zemlje američkog kontinenta, osim Kube.
U članku naslovljenom "SOS za ibero-američke summite", koji je u
nedjelju objavila kubanska agencija Prensa Latina, Robaina je pozvao
čitavu Latinsku Ameriku da "usvoji zajednička stajališta o središnjim
političkim, gospodarskim i društvenim temama" i "spriječi Washington
da još jednom donese naše odluke".
Predstojećim summitom u Miamiju, "nova američka administracija
(demokrati) nastoji iskoristiti uspjeh postignut povoljnim prijemom
Ugovora o slobodnoj trgovinskoj razmjeni (NAFTA, između SAD-a, Kanade
i Meksika), u cilju stvaranja pozitivnog imagea svoje politike na
kontinentu i vraćanja izgubljenog područja", ocjenjuje šef kubanske
diplomacije.
Međunaslov: Kuba - jedna od značajnih tema rasprave
"Pokušaji oko isključivanja Kube pokazuju još jednom diskriminatorski
karakter američke politike prema našoj zemlji, što je neprilično u
međunarodnim odnosima", dodaje Robaina.
Prema mišljenju ministra - koji dovodi u pitanje izbor Miamija, grada
poznatog po "rekordnim crnim brojkama, pomanjkanju slobode izražavanja
koju spriječava tvrdokornost i terorizam kubansko-američke
ultradesnice" - o mjestu, datumu, imenima sudionika i dnevnom redu
takvog summita trebale bi odlučivati sve zemlje s kontinenta a "ne
jednostrano Washington".
Ofenziva koju je protiv Washingtona započela kubanska diplomacija,
čak prije početka 4. ibersko-američkog summita, smišljena je da
potvrdi stajalište Havane koja želi ponovno osuditi američki
gospodarski i trgovinski embargo protiv Kube, na snazi više od 30
godina.
Na prethodnom ibersko-američkom summitu, održanom u srpnju 1993.
godine u Salvadoru de Bahiji (Brazil), već je osuđen taj embargo, a da
nisu posebno spominjane SAD, i objavljeno je da nijedna država nema
pravo "iz političkih razloga, poduzimati gospodarske i trgovinske
mjere protiv neke druge države".
Dnevni red summit u Cartageni, posvećen u prvom redu svladavanju
problema u području obrazovanja i zdravstva, predstavljat će ozbiljnu
podršku Kubi koja se još uvijek ponosi, usprkos pogubnim efektima
sadašnje gospodarske krize, uspjesima koje je postigao režim u
socijalnoj domeni.
Kao i na drugim ibero-američkim summitima, Kuba će međutim opet
najvjerojatnije biti predmetom intenzivnih pritisaka brojnih zemalja
koje traže demokratizaciju političkog života i veće poštivanje
ljudskih prava na otoku.
"Svi šefovi država Latinske Amerike smatraju da je proces kubanskog
otvaranja nedovoljno intenzivan", izjavio je nedavno kolumbijski
predsjednik Cesar Gaviria, koji je istovremeno sklon povratku Kube u
Organizaciju američkih država (OAS) pod uvjetom da njezin predsjednik
usmjeri zemlju na demokratski put razvoja.
(Hina) bnš br
141205 MET jun 94
141205 MET jun 94
(Hina) bnš br