ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Prava prognanika i izbjeglica bila je tema
prijepodnevnog dijela drugog dana rada međunarodnog seminara o
ljudskim pravima, pravima nacionalnih i etničkih zajednica ili manjina
i pravima izbjeglica.
U raspravi su razmatrana pitanja skrbi državnih ustanova i
međunarodnih humanitarnih udruga o prognanicima i izbjeglicama,
mogućnostima njihova povratka, asimilacije ili odlaska u treće zemlje,
te o sukobima i napetostima koje proistječu iz dužega boravka
prognanika i izbjeglica u određenoj sredini.
Dr. Ivan Grdešić na temelju tzv. "policy pristupa" napominje kako je
problem izbjeglica i prognanika "globalni svjetski i transgranični
problem", koji se, što duže traje, "politički transformira". Tri
klasična rješenja prognaničkih i izbjegličkih pitanja - transfer u
treće zemlje, asimilacija u sredinu u kojoj borave i povratak
domovima - u Hrvatskoj su danas neprovediva, smatra Grdešić.
Asimilacija građana iz UNPA u slobodni dio Hrvatske značila bi, kako
je kazao, "dizanje ruku od tih područja i odustajanje od povratka
prognanika u ta područja". Stoga hrvatska Vlada, dodaje Grdešić, "taj
problem mora održati prezentnim pred međunarodnim čimbenicima". Budući
da je problem izbjeglica i prognanika "dugoročnog karaktera", Hrvatska
se nalazi u "položaju praćenja stvaranja jedne nove socijalne
manjine", ističe Grdešić, dodajući da će političke stranke u izbornim
kampanjama "politizirati status i probleme prognanika i izbjeglica".
Glavni tajnik vladina Ureda za prognanike i izbjeglice Josip
Esterajher govorio je o skrbi hrvatske države za prognanike i
izbjeglice, istaknuvši da se protjerivanja ljudi iz UNPA područja i
Bosne i Hercegovine nastavljaju. Od početka siječnja do studenoga
1993. godine iz UNPA je prognano i izbjeglo 1837 osoba, a taj se
trend nastavlja, rekao je Esterajher. Dodao je kako je tijekom 1993.
godine u Hrvatsku prispjelo više od 50.000 osoba, a od prosinca 1993.
do travnja ove godine više od 13.000 novih izbjeglica.
Esterajher ističe kako su prognanici i izbjeglice prepušteni "tihoj
asimilaciji" ili odlasku u treće zemlje, ne samo europske, već i u
SAD, Australiju, Argentinu i dr. Sve je veći broj samoubojstava
prognanika i izbjeglica, napominje Esterajher, a starija populacija
prognaništvo i izbjeglištvo doživljava kao "stil života". Najbolje bi
rješenje bio povratak prognanika i izbjelica u mjesta iz kojih su
protjerani, jer oni "žele izaći iz statusa socijalno deprivilegirane
manjine", rekao je Esterajher.
Glasnogovornica Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR) sa
sjedištem u Zagrebu, Alemka Lisinski predočila je iskustva te udruge u
zbrinjavanju izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Suradnja
UNHCR-a s hrvatskom vlašću je "vrlo dobra", ističe Lisinski,
napominjući da "Hrvatska nije zatvorila granice i ne vraća prognane i
izbjegle u nesigurna mjesta". "Nedostatak političke solucije veže ruke
humanitarnim udrugama, a često se zaboravlja da je njihov izbor
ograničen, te da od dva zla valja odabrati manje", dodala je Lisinski,
ukazavši na psihosocijalne probleme izbjeglica i prognanika.
U poslijepodnevnom dijelu rada seminara raspravljat će se o pravima
manjina.
(Hina) šm ds
081343 MET jun 94
08HHMM MET jun 94
(Hina) šm ds