ZAGREB, 1. lipnja (Hina)
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je
protekle večeri u Predsjedničkim dvorima posebnog izaslanika ruskog
predsjednika za područje bivše Jugoslavije Vitalija Čurkina.
"Razgovori danas u Beogradu te sada u Zagrebu s predsjednikom
Tuđmanom bili su korisni" - izjavio je nakon okončanja razgovora s
hrvatskim predsjednikom posebni izaslanik Čurkin dodavši da je
jučerašnji krug razgovora imao za cilj ispunjenje dvije zadaće.
"Želio sam se uvjeriti da se sve strane pripremaju za nastavak
pregovora o uspostavljanju prekida neprijateljstava u BiH koji je
predviđen za četvrtak u Ženevi. Druga zadaća bila je pokušaj
iznalaženja mogućnosti za održavanje drugog kruga pregovora između
Zagreba i Knina glede ekonomskih pitanja"- pojasnio je Čurkin.
Posebni izaslanik ruskog predsjednika naglasio je da je u svezi s
prvom temom razgovora stekao dojam kako su sve strane spremne ispuniti
obvezu prema međunarodnoj zajednici i nastaviti pregovore u Ženevi o
prekidu neprijateljstava u BiH čijim postizanjem bi se, kako je rekao,
ispunio prvi korak ka ostvarenju mirovnog plana o BiH kojega su 13.
svibnja u Ženevi sačinili predstavnici SAD, Rusije i Europske unije.
Vitalij Čurkin danas će posjetiti Sarajevo gdje će razgovarati s
predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem i premijerom BiH
Harisom Silajdžićem te, kako je najavio, najvjerojatnije i s
novoizabranim predsjednikom federacije Hrvata i Bošnjaka Krešimirom
Zubakom.
"Tada ću znati još više, no nadam se da će svi uvidjeti kako im je u
interesu odlazak u Ženevu" - kazao je Čurkin.
"Što se drugog predmeta razgovora tiče moj je dojam da je zastoj u
pregovorima pred razriješenjem te da ćemo uskoro biti svjedoci
otpočinjanja razgovora o ekonomskim pitanjima, što će predstavljati
novi značajan korak u normalizaciji odnosa između Zagreba i Knina." -
istaknuo je Vitalij Čurkin najavivši dinamičnu diplomatsku aktivnost
Moskve u naredna dva mjeseca u svezi s razriješenjem krize na području
bivše Jugoslavije.
Razgovoru između predsjednika Tuđmana i izaslanika Čurkina bili su
nazočni savjetnik predsjednika za nacionalnu sigurnost inž. Hrvoje
Šarinić, ministar obrane Gojko Šušak, zamjenik ministra vanjskih
poslova dr. Ivo Sanader i savjetnik predsjednika za vanjsku politiku
dr. Željko Matić.
U ruskom izaslanstvu bili su uz izaslanika Čurkina ruski veleposlanik
u Hrvatskoj Leonid Keresteđijanc i savjetnik Vitalija Čurkina Vladimir
Ivanovski.
KAIRO - Po završetku prvog dana petodnevne ministarske konferencije
zemalja Pokreta nesvrstanih u Kairu, šef hrvatskog izaslanstva,
potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate
Granić dao je izjavu hrvatskim novinarima.
Tom prigodom dr. Granić je naglasio da svoj boravak na konferenciji
koristi za brojne bilateralne sastanke primarno sa zemljama Azije,
Afrike i Latinske Amerike. "Razgovarao sam o stanju u UNPA i
nastojanju Republike Hrvatske za njihovu što bržu reintegraciju u
ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske" - kazao je dr. Granić dodavši
da će Hrvatska zatražiti da se problem reintegracije UNPA uvrsti u
dnevni red Generalne skupštine Ujedinjenih naroda sljedeće jeseni.
"Dobili smo čvrstu podršku i razumijevanje brojnih zemalja o pravednim
zahtjevima Republike Hrvatske"- istaknuo je dr. Granić. Također je
kazao da je s predstavnicima Angole i Kenije razgovarao o uspostavi
diplomatskih odnosa. S talijanskim izaslanstvom, rekao je dr. Granić,
u duhu dobrosusjednih odnosa razgovarali smo o svim otvorenim
pitanjima, a na razgovoru je izražen obostrani stav za načelo
nepromjenjivosti granica.
Dr. Granić je izrazio uvjerenje da će sredinom srpnja doći do
sastanka premijera Hrvatske i Italije, a isto tako i ministara
vanjskih poslova dviju zemalja na sastanku Srednjoeurpske inicijative
u Trstu.
Govoreći o razgovoru s grčkim izaslanstvom Granić je kazao kako
Hrvatska očekuje da Grčka kao predsjedavajuća Europske Unije kroz
nekoliko dana odgovori Republici Hrvatskoj na njene zahtjeve o
gospodarskoj suradnji i ulasku Hrvatske u PHARE program.
Kako je predviđeno hrvatsko izaslanstvo s dr. Granićem na čelu danas
će također imati više bilateralnih razgovora, a zakazana je i
konferencija za tisak.
BEOGRAD - Posebni izaslanik ruskog Predsjednika Vitalij Čurkin
razgovarao je jučer u Beogradu s tzv. predsjednikom tzv. srpske
krajine u UNPA područjima Republike Hrvatske Milanom Martićem i tzv.
krajiškim premijerom Borislavom Mikelićem, javio je Radio-Beograd.
Martić je po svršetku sastanka izjavio da je u razgovoru najviše
riječi bilo o "daljnjim pregovorima s Republikom Hrvatskom". "Krajina
je zainteresirana za nastavak pregovora, ali je mjesto njihova
održavanja sporno", rekao je.
"Mi imamo 'parlament' i 'vladu' i o svemu tome se moramo konzultirati
na tim mjestima", izjavio je Martić, ponovivši stajalište da bi mjesto
održavanja novog sastanka trebalo biti "izvan teritorija i Hrvatske i
'krajine'".
Vitalij Čurkin razgovarao je i s izaslanstvom samoproglašene republike
srpske u Bosni i Hercegovini kojeg su predvodili Momčilo Krajišnik i
Nikola Koljević, naveo je isti izvor.
Ocijenivši sastanak "konzultativnim", Krajišnik je kazao da su
razmjenjena mišljenja uoči novog sastanaka o BiH, koji bi se u
četvrtak trebao održati u Ženevi. Predstavnici tzv. republike srpske su
Čurkina izvjestili da će izaslanstvo bosanskih Srba sudjelovati na
sljedećem sastanku s kontaktnom grupom u francuskom mjestu Talloiresu
(Taloar).
Vitalij Čurkin je boravak u Beogradu završio ponovnim susretom s
predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, na kojem su bili prisutni i
predstavnici tzv. krajine, javio je srbijanski radio.
Čurkin je u završnoj izjavi za novinare drugi sastanak ocijenio
"sumiranjem" svih današnjih razgovora, ocijenivši da "srpska strana
odlazi na pregovore u Ženevu s ozbiljnim namjerama" i da je "spremna
na drugi krug razgovora s kontaktnom skupinom".
Govoreći o sastanku s izaslanicima iz tzv. krajine, on je kazao da
je "ohrabren" razgovorima. "Mislim da se stvari kreću unaprijed i
osjećam da se krećemo prema početku pregovora o ekonomskim
problemima", kazao je Čurkin.
"Očekujem da će se uskoro naći način da počnu pregovori o
normalizaciji ekonomskih odnosa između Zagreba i Knina", dodao je
Čurkin.
Izjavio je da je "imao slične razgovore" i s Momčilom Krajišnikom i
Nikolom Koljevićem, napomenuvši da "koncept od 51:49 posto za BiH
ostaje".
"Može se razgovarati o detaljima u okviru tog koncepta", kazao je
Čurkin, izjavivši na kraju kako drži da je "vrlo dobro to što je
ministarsko priopćenje predvidjelo ukidanje sankcija paralelno s
rješenjem rata u BiH", prenio je beogradski radio.
SARAJEVO - Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović izjasnio
se u utorak protiv bilo kakvog sudjelovanja na pregovorima o prekidu
neprijateljstava sve dok se srpske snage ne povuku iz zone
isključenja oko Goražda.
"Ne možemo otputovati u Ženevu dok se taj uvjet ne ispuni. To je moj
prijedlog", izjavio je on parlamentu BiH u izlaganju posvećenom
nastavku pregovora.
On je podsjetio kako već 6, 7 dana ponavlja da su vlasti BiH to
povlačenje postavile kao uvjet njihova sudjelovanja na razgovorima u
Ženevi 2. i 3. lipnja.
U slučaju sudjelovanja, muslimansko izaslanstvo trebalo bi tražiti da
razdoblje prekida vatre, koje međunarodna zajednica predviđa na 4
mjeseca, bude svedeno na četiri tjedna, a "najviše 6 do 8 tjedana",
dodao je Izetbegović.
Produženje primirja na četiri mjeseca i postvaljanje UN-ovih snaga na
međupoložaje, moglo bi završiti "zamrzavanjem crta bojišta" što bi
bilo "neprihvatljivo kad je 70 posto BiH okupirano", primjetio je
Izetbegović dodajući kako bi se istjecanje tog 4-mjesečnog razdoblja
poklopilo s dolaskom zime "što bi dodatno otežalo mogući nastavak
borbe za oslobođenje."
On je, također, naglasio da muslimansko izaslanstvo sa pregovora u
Talloiresu mora braniti "integritet BiH u međunarodno priznatim
granicama" kao i "zemljovid federacije dogovoren u Beču".
Izaslanstvo, međutim, mora imati "slobodu elastičnog djelovanja" i
"dijapazon za pregovaranje", dodaje on.
Među ustupcima koje izaslanstvo može prihvatiti nalazi se ideja o
proglašenju spornih teritorija "sivim zonama", koje bi imale posebni
status i bile "demilitarizirane pod nadzorom UNPROFOR-a", što bi
omogućilo "bar povratak stanovništva", dodao je Izetbegović.
SKOPJE - Za specijalnog izaslanika UN u Makedoniji imenovan je
Britanac Hugo Anson, koji se do sada nalazio na službi u UNPA zonama u
Hrvatskoj, priopćeno je jučer u sjedištu UNPROFOR-a u Skopju.
WASHINGTON - Rusija bi trebala "krajem lipnja ili početkom srpnja" ući
u Partnerstvo za mir, izjavio je jučer zamjenik američkog državnog
tajnika zadužen za europske poslove Stephen Oxman.
On je izrazio zadovoljstvo obećanjem ruskog ministra obrane Pavela
Gračeva da taj ulazak neće biti praćen nikakvim uvjetovanjem.
NATO je spreman proširiti dijalog s Rusijom, no ne i dati joj "pravo
na veto u procesu donošenja odluka ili u pitanjima njegovih odnosa s
drugim zemljama", dodao je Oxman.
RIM - Predsjednik talijanske vlade Silvio Berlusconi demantirao je
jučer da je u interviewu američkim dnevnim novinama Washington
(Vošington) Post izjavio kako je Mussolini "tijekom jednog perioda
radio dobre stvari".
"Interview je bio iskrivljen", rekao je Berlusconi nakon sastanka
svojeg pokreta "Naprijed Italijo". Pojasnio je da ima snimku interviewa
koji je prošli tjedan dao tom američkom dnevnom listu.
Prema Berlusconiju, novine su mu pripisale riječi Gianfranca
(Đanfranko) Finija, tajnika Talijanskog socijalnog pokreta (MSI,
neofašisti) i koordinatora Nacionalnog saveza.
"U snimci se jasno čuje da sam rekao 'He said' (rekao je), što se
odnosilo na Finijev sud o Musoliniju", pojasnio je Berlusconi.
Prema Washington Postu od petka, Berlusconi je rekao da je Mussolini
"tijekom jednog perioda radio dobre stvari" i da je "povijest to
potvrdila". On je dodao kako su fašisti progonili njegovog oca i
djeda.
Berlusconijev demanti objavljen je dan prije Clintonovog dolaska u
Rim na proslavu 50-godišnjice iskrcavanja saveznika.
KIGALI - Jedan časnik mirovnih snaga UN-a poginuo je jučer u Kigaliju
u eksploziji minobacačke granate koju su ispalili pobunjenici,
primoravši tako UN na privremeni prekid svih operacija u Ruandi, dok
se istodobno, prema informacijama humanitarnih organizacija i UN-a, u
zemlji nastavljaju masakri stotina uhvaćenih izbjeglica.
Časnici UN-a također su rekli da je pucano na istraživački tim
koji je krenuo iz Kigalija, kako bi pregledao izvješća agencija za
pomoć o subotnjem masakru 55 ljudi.
"Primili smo nepotvrđena izvješća o tome da se masakri u izbjegličkom
logoru nastavljaju nakon što je ubijeno 500 ljudi", rekao je Abdul
Kabia, dužnosnik UNAMIR-a.
Dužnosnici Misije priopćili su da je 500 ljudi masakrirano u Kabgayi,
a govori se da tamo ima 38.000 zarobljenih pripadnika plemena Tutsi,
koji žive u koncentracionom logoru oko bivšeg rimo-katoliočkog
sjemeništa.
Privremena obustava svih operacija UN-a mogla bi produžiti agoniju
tisuća zarobljenih civila iz oba plemena, većinskog Hutu i manjinskog
Tutsi, koji se nalaze u stalnom strahu od napada.
Mirovni pregovori između zapovjednika vladinih snaga i pobunjenika
trebali bi se održati u četvrtak, ali RPF ne želi pristati na prekid
vatre sve dok ne potuče vladine snage i ne zaustavi masakre na
područjima pod kontrolom vladinih snaga.
UN žele postići prekid vatre kako bi završili s evakuacijom civila,
te nastavili s planom Vijeća sigurnosti o okončanju krvoprolića.
ADEN - Snage sjevernog dijela Jemena ispalile su u srijedu u ranim
jutarnjim satima najmanje dvije rakete na uporište snaga južnog Jemena
Aden.
Prema prvim izvješćima južnojemenskih dužnosnika jedna je raketa
pogodila vojni aerodrom, no nije bilo ranjenih, niti je oštećena
pista.
Vojni aerodrom nedaleko Adena glavna je meta snaga sjevernog
Jemena od početka građanskog rata u toj zemlji 4. svibnja.
SANA - Snage sjevernog Jemena stegnule su u utorak obruč oko južnjačkog
uporišta Adena, uoči UN-ove rasprave koja bi mogla završiti odlukom o
vršenju pritiska na zaraćene strane da zaustave rat.
Sjevernjačke snage, koje napreduju prema Adenu, otvorile su novu
bojišnicu jutrošnjim napadima sa sjeverozapada i izvijestile da
nadziru glavne kopnene prilaze lučkom gradu Adenu, glavnom gradu
južnog dijela Jemena.
Cijeloga su dana vođene topničke borbe na novoj bojišnici, a borbe su
se raširile na područje al-Anad, sjeverno od Adena, kažu južnjački
izvori.
Borbe se vode i u provinciji Shabwa, uz nekadašnju granicu Sjevernog
i Južnog Jemena, 400 kilometara od tamošnjih naftnih polja, dodaju
isti izvori.
Južnjački potpredsjednik Abdel Rahman al-Jifri izjavio je da njihove
snage odbijaju napredovanje sjevernjaka na bojišnicama kod Adena.
Sjevernjački predsjednik Ali Abdullah Saleh kazao je svojim vojnicima
da sada čine završni pritisak kako bi zauzeli Aden i pobijedili
južni Jemen koji se želi odvojiti nakon 4 godine života u jedinstvenoj
državi.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN jednoglasno je kasno sinoć produljilo
mandat 'plavim kacigama' u Somaliji za četiri mjeseca.
Glavni tajnik UN Butros Butros Gali preporučio je da se mandat
produlji za šest mjeseci rekavši u nedavnom izvješću Vijeću sigurnosti
da "narod Somalije zaslužuje posljednju priliku".
Odluka Vijeća sigurnosti kompromis je između prijedloga glavnog
tajnika UN i Sjedinjenih Država koje su tražile produljenje mandata za
45 dana i početak povlačenja trupa u roku od četiri mjeseca.
Najnovija odluka Vijeća sigurnosti u svezi sa Somalijom potvrda je
nove tendencije, nametnute od SAD, ka što strožim uvjetima za slanje i
obnovu misija UN u svijetu.
Ponovno razmatranje uloge UN u Somaliji Vijeće sigurnosti predvidjelo
je, na zahtjev SAD, za sredinu srpnja.
U Somaliji se trenutačno nalazi 19 tisuća 'plavih kaciga'.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN jednoglasno je u utorak navečer
odlučilo za jedan mjesec produljiti mandat misiji UN u Angoli.
Glavni tajnik UN Butros Butros Gali predlagao je u izvješću
podnešenom pred Vijećem sigurnosti proteklog petka tromjesečnu obnovu
mandata, no napomenuo je i mogućnost ponovnog razmatranja mandata ako
mirovni pregovori u Angoli uskoro ne bi dali rezultata.
U misiji UN u Angoli nalazi se 80 ljudi.
Vijeće sigurnosti će do 30. lipnja ponovno razmotriti ulogu pripadnika
UN u toj zemlji ako se do tada ne postigne mirovni sporazum između
sukobljenih vladinih snaga i pripadnika pokreta UNITA (Nacionalni
savez za potpunu samostalnost Angole).
ALŽIR - Alžirske snage sigurnosti ubile su 11 naoružanih islamskih
fundamentalista u regiji Boumerdes, 40 kilometara istočno od Alžira i
dvojicu u drugim područjima, izvijestila je jučer alžirska agencija
APS.
Najmanje 3.600 ljudi je ubijeno u Alžiru od siječnja 1992. godine kad
su poništeni opći izbori u kojima su pobijedili islamisti.
ALŽIR - Rektor alžirskog fakulteta Bab Ezzouar za znanost i tehniku
Salah Djebaili ubijen je u utorak, izvijestila je alžirska služba
sigurnosti.
Djebaili je ubijen vatrenim oružjem u trenutku kad je ulazio u
automobil na parkiralištu fakulteta.
PARIZ - Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe (Alan Žipe)
priopćio je jučer kako Europska unija neće preživjeti ako ne prihvati
10 zemalja istočne i srednje Europe.
Tih 10 zemalja po njemu su Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka,
Rumunjska, Bugarska, Slovenija i tri baltičke republike.
"Europska unija ne može preživjeti ako odbije njihov ulaz jer ...
francusko-njemačka osovina će se kao rezultat toga raspasti", rekao je
Juppe na sastanku poslovnih ljudi.
"Francusko-njemačko razumijevanje temelj je Europske unije", rekao je
dodajući kako bi rezultat prekida francusko-njemačkih odnosa mogao
biti raspad Europske unije.
Juppe nije precizirao datum mogućeg pristupa 10 zemalja Europskoj
uniji, ali je govorio o "razumnom datumu u budućnosti".
Juppe je dodao kako ne vidi Rusiju kao zemlju koja bi mogla ući u
EU.
"Rusija kuca na vrata i ona je nužan i neizbježan partner s kojim
moramo surađivati. Ali ja ne vidim Rusiju kao članicu EU, jer to bi
promijenilo čitavo uređenje", rekao je.
(Hina) ii ii
010458 MET jun 94
010458 MET jun 94
(Hina) ii ii