ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - "Ima li naziv kuna kakvu podlogu u
hrvatskoj novčarskoj tradiciji? Ako ima, onda se režim iz doba drugoga
svjetskog rata oslonio na tu tradiciju. Tada se postavlja drugo
pitanje: kompromitira li činjenica da se jedan fašistički ili sličan
osovinski ili kvislinški režim oslonio na kakvu nacionalnu tradiciju
automatski i samu tu tradiciju? Ako tko prihvaća takav stav, onda se
postavlja i opet novo pitanje: vrijedi li to u svakom slučaju ili samo
za Hrvatsku? Ako je samo Hrvatska u pitanju, onda se valja upitati i
zašto baš za nju takav osobit tretman."
Te su rečenice u uvodu razgovora koji je, u povodu izlaska knjige
akademika Dalibora Brozovića "Kune i lipe, novac Republike Hrvatske",
s autorom, u današnjem Vjesniku, vodila Vesna Antonić. Dr. Dalibor
Brozović je i potpredsjednik Komisije za izgradnju monetarnog sustava
i oblikovanje novčanice RH.
Mnoge rasprave potaknule su autora da mu najduže poglavlje bude "Kuna
za i protiv", a sve što je u svezi s time našao nastojao je "što je
više moguće preciznije izložiti, objasniti i dokazati.(...) U knjižici
će, za mnoge ljude, dosta toga biti iznenađenje. Iznenađenje će
zasigurno izazvati nashvatljiva apolitičnost kuna za vrijeme NDH... Za
mnoge će biti iznenađenje i sama povijest kune kao jedna razmjerno
prosječna europska povijest, od sredstva naturalnog plaćanja, preko
obračunske jedinice, do efektivnog novca. Mnoge će iznenaditi da NDH u
stvari nastavlja perfektuirati jednu akciju koju je započela Banovina,
što je također, mislim, prilično egzaktno pokazano.(...) Držim da će
mnogima koji su brzopleto kritizirali kunu iz neznanja, biti pomalo
neugodno što su se zaletjeli ne poznajući činjenice. Razumije se da
onima koji su svjesno išli na difamaciju neće biti neugodno, jer
takvima nikad nije neugodno", kaže dr. Brozović.
"Mislim da sam dosta pažnje posvetio i jednomu bitnom pitanju. Ima,
naime, određenih manjinskih skupina, etničkih, vjerskih ili
ideoloških, gdje neki otvoreno priznaju, a neki ne, da im ne smeta
samo kuna, nego i, kako oni kažu 'šahovnica'. Takvi nastupaju u ime
antifašizma. No bitna karakteristika Hitlerova i Miloševićeva nacizma
jest 'važni smo mi Nijemci, a ostali nisu važni jer nisu Nijemci pa
makar bili većina', ili 'važni smo mi Srbi. I svi mi Nijemci, odnosno
Srbi, moramo biti u jednoj državi'. A koliko tu ima Francuza, Čeha,
Poljaka, Hrvata, Madžara, Bošnjaka, Albanaca to nije važno. To je srž
nacizma. A onaj koji danas misli da nije važno što želi hrvatski narod
u zemlji koja se zove Hrvatska i u kojoj je on većina, neka to
otvoreno kaže. I neka ne nastupa u ime antifašizma, jer je to onda
zaista blasfemija na svjetski antifašizam, koji je ipak dobio II.
svjetski rat. I poredak koji vlada u svijetu već pol stoljeća,
temeljen je na toj pobjedi", ističe akademik Dalibor Brozović.
Na kraju interviewa Vjesniku dr. Brozović je odgovorio i na neke
"tehničke" prigovore, pa razjasnio i naziv "mrki medvjed" o kojemu se
prepiru jezikoslovci.
(Hina) dp sp
180744 MET may 94
180744 MET may 94
(Hina) dp sp