Nadnaslov:Njemačka:Ksenofobija i nasilje - neonacizam ili ne?
Naslov: Izgubljena njemačka mladež
Podnaslov:U 70 posto slučajeva počinitelj nasilja prema strancima je
vrlo mlad i uopće ne odgovara fotorobotu neonaciste odanog
čvrstoj ideologiji pa se prije može reći da je pravi
problem gubitak identiteta i nesigurnost kod mladih što se
pokušava nadoknaditi nasiljem, ističu njemački stručnjaci.
Po njihovu mišljenju, osnovni problem kod porasta
ksenofobije i nasilja prema strancima - što je 1993. dovelo
do smrti 22 osobe - ne predstavlja krajnja desnica, već
dezintegracija društva, u kojem se na strance počinje
gledati kao na one koji predstavljaju opasnost.
Piše: Valerie LEROX, Reuter
BERLIN - Još im nije ni osamnaest godina, do sada policija nije ni
znala za njih dok nisu jednog odlučili zapaliti domove stranaca iako
prije toga nisu bili aktivni niti u jednoj ekstremno desničarskoj
skupini, no na to su se odlučili ne bi li iskazali koliko su različiti
od društva u kojem ne pronalaze svoje mjesto.
Stručnjaci su mišljenja da su počinitelj nasilja prema stranaca u
Njemačkoj u 70 posto slučajeva veoma mlad te da nimalo ne odgovara
robot portretu okorjelog neonaciste, člana ekstremističke skupine,
odanog čvrstoj ideologiji. Zbog nabrojenih činjenica takvu vrst
nasilja vlasti još teže kontroliraju.
"Već desetak godina mladi su ljudi suočeni sa gubitkom identiteta i
nesigurnošću što ponekad pokušavaju prebroditi uz pomoć nasilja",
mišljenja je stručnjak za ovaj problem, Wilhelm Heitmeyer, profesor na
sveučilištu u Bielfeldu.
"Kako bi se što jače uživjeli u svoje nasilne postupke, kako bi
nasilje opravdali, koriste se osobitim neonacističkim izgledom kao i
osobitim rječnikom. No bit problema ne predstavlja krajnja desnica,
već dezintegracija društva koje smo svjedoci", dodaje Heitmeyer.
Na "strance" se onda počinje gledati kao na ljude od kojih prijeti
opća opasnost, kao na one koji uživaju povlastice dok se oni sami
(nasilnici) osjećaju zakinutima.
Oni koji su u svibnju 1993. podmetnuli požar u Solingenu, u kojem je
poginulo pet Turaka, umnogome se uklapaju u navedenu schemu.
Christiana R. (17), podigla je samohrana majka koja ga je redovito
povjeravala na čuvanje različitim ustanovama. Christian Bucholz (21)
preživljavao je zahvaljujući sitnim poslovima dok se Markus Gartmann
(24) javio u vojsku, iz koje je nakon četiri mjeseca otpušten.
Međunaslov: I politička klasa snosi dio odgovornosti
Tijekom suđenja zbog požara u Moellnu, u kojem su poginula tri
Turčina, Lars Christiansen (19), bivši trgovački naučnik izjavio je
kako ga je u neonacistički pokret privukla odjeća, provokativno
ponašanje i glazba.
Iako mu je to sve u datom trenutku dojadilo, strah da ne izgubi
'frendove' spriječio ga je da sve ne pošalje 'k vragu'. "Kada jednom
postanu članovi skupine, ti mladi ljudi više nemaju alternative, osim
ako ne žele postati 'izdajice'", ističe Heitmeyer.
Konzumiranje alkohola kao i djelovanje sugestivne glazbe, također su
snažni katalizatorski elementi. Ustanovljeno je da su sva četiri
sudionika zločina počinjena u Solingenu u času podmetanja požara bili
pijani.
Znanstvenik Konrad Brendler mišljenja je da su nasilje prema
strancima i antisemitizam kod mladih, među ostalim, rezultat i lošeg
poznavanja povijesti holokausta. "Podastiru im se sirove činjenice, a
ne uzima se u obzir njihova emocionalna i moralna neodlučnost",
ističe.
U nekim se obiteljima nikada nije ni govorilo o zločinima koje su
počinili nacisti, nastavlja on. To kod određenog broja mladeži razvija
otpor u sučavanju s prošlošću, čak i odbijanje prošlosti koje se može
pretvoriti i u agresiju koja se na kraju iskaljuje na "žrtvenim
jarcima".
Politička klasa također snosi dio odgovornosti za porast ksenofobije.
Mnogi ističu da je određenu ulogu odigrala i diskusija o reformi
zakona o pravu na azil, koja je mjesecima strance prikazivala kao val
koji se obrušava na Njemačku.
Stručnjaci na grupice neonacista rijetko gledaju kao na izvor
problema. "Oni ne raspolažu sredstvima kojima bi mogli kanalizirati
nalet ksenofobije i usmjeriti ga u vlastitu korist", mišljenja je
Eberhard Seidel Pielen, berlinski novinar koji se već godinama bavi
tom temom.
U posljednjih nekoliko mjeseci, estremno desničarsko nasilje ima
tendenciju smanjenja u Njemačkoj. Godine 1993. ono je izazvalo smrt 22
osobe, uglavnom stranaca, dok je 1992. godine poginulo 15 osoba.
(Hina) gm br
070823 MET may 94
070823 MET may 94
(Hina) gm br