Nadnaslov:Mađarska: Konzervativna vlada ostavlja za sobom
kontroverzno nasljeđe u gospodarstvu
Naslov: (Ne)uspješan gospodarski razvoj?
Podnaslov:Pitanja vezana uz gospodarstvo i napredak svakako su jedna
od onih koja će u značajnoj mjeri odrediti rezultate
predstojećih izbora. Dok vladajuća konzervativna koalicija
i premijer Boross ističu svoje zasluge za poticanje
gospodarskog razvoja unatoč svjetskoj recesiji i nestanku
nekadašnjih tržišta Mađarske u istočnim zemljama, oporba
upozorava na loše vođenu privatizaciju rezultat koje su
veliki gubici, na neregistriranu nezaposlenost...
Piše: Esther SZAMADO, AFP
BUDIMPEŠTA - Nekoliko dana prije drugih parlamentarnih izbora u
Mađarskoj (8. svibnja), različite interpretacije glavnih odrednica
mađarskog gospodarstva s 11,8 posto službeno nezaposlenih, inflacijom
od 23,5% 1994. godine i dugom od 24,6 milijarde dolara predstavljaju
jedan od glavnih uloga o kojem će ovisiti glasovanje.
Iako premijer Peter Boross naglašava da je njegova konzervativna
koalicija koju predvodi Mađarski demokratski forum (MDF) uspjela u
posljednje četiri godine potaknuti gospodarski razvoj usprkos
svjetskoj recesiji i nestanku nekadašnjih tržišta Mađarske u istočnim
zemljama, oporba smatra da je loše vođenje privatizacije uzrokovalo
godišnje gubitke od 200 milijarde forinti (1,96 milijarde dolara)
državnom vlasništvu.
Socijalistička stranka (MSZP, oporba), koja vodi u ispitivanjima
javnog mnijenja s trenutno 38 posto očekivanih glasova, predbacuje
osim toga vladi da je odgovorna za pad proizvodnih kapaciteta jer nije
izvršila modernizaciju poduzeća. Industrijska proizvodnja bila je
krajem 1993. godine, prema Središnjem uredu za statistiku, za 71,8%
niža od one 1987. godine, dok vlada govori o "zaokretu prema
konjunkturi".
MSZP je pak najavio, u slučaju pobjede na izborima, namjeru da
ponovno razmotri "prenaglu privatizaciju" koju je provela vlada.
Međunaslov: Strana investiranja - jedan od velikih uspjeha
U području privatizacija, vlada upisuje sebi u prilog peterostruko
povećanje broja privatnih poduzeća od 1989. godine, i udvostručavanje
broja privatnih poduzetnika.
Vlada iznosi kako je prodala od 1990. godine oko 600 državnih
poduzeća i zatvorila još 450 drugih koja su radila s gubicima,
ostavljajući tek 600 poduzeća u rukama države a koje tek treba
prodati, dok oporba osporava te brojke.
Što se tiče bruto nacionalnog proizvoda (BNP), ministar financija
Ivan Szabo izjavio je da je 1993. godine bila stagnacija BNP-a i
prognozirao porast od 1,5% za 1994. u odnosu na 1993. godinu. Oporba
se pak oslanja na nezavisne institute koji navode da je pad BNP-a
tijekom četiri posljednje godine iznosio 20%.
Strana investiranja u Mađarskoj sigurno su jedan od velikih uspjeha
vlade u Budimpešti koja je s 2,3 milijarde dolara privukla golemi udio
stranog investiranja na Istoku. No, investitori se već žale na
preskupu radnu snagu i tržišta u nedovoljnoj ekspanziji.
Dug od 24,6 milijarde dolara, velikim djelom naslijeđen iz
komunističkog razdoblja ali za 3,1 milijardu dolara veći od onog 1992.
godine, oporba također smatra preteškim teretom.
Napokon, stopa nezaposlenosti - službeno 11,8% - također je
kontroverzna tema. Oporba predbacuje da vladi pri utvrđivanju takvog
postotka ne vodi računa o "stotinama tisuća nezaposlenih" koje se više
ne registrira nakon što im istekne odšteta za nezaposlenost godinu
dana nakon gubitka zaposlenja.
(Hina) bnš br
060233 MET may 94
060233 MET may 94
(Hina) bnš br