BUENOS AIRES, 28. travnja (Hina) - Potpredsjednik hrvatske Vlade i
ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, koji boravi u službenom
posjetu Argentini, danas je u Vijeću Argentine za međunarodne odnose
(CARI) održao govor na temu "Hrvatska jučer, danas i sutra" u kojem je
članove ove ugledne institucije upoznao s temeljnim odrednicama iz
hrvatske povijesti i sadašnjice, genezom srbijanske agresije i
stajalištima glede rješavanja krize izazvane njome, kao i s glavnim
postavkama hrvatske vanjske politike.
Predstavljajući visokog gosta iz Hrvatske, predsjednik CARI-a Carlos
Manuel Muniz, uručio je dr. Graniću povelju počasnog člana ove
institucije, čime se hrvatski ministar vanjskih poslova pridružio
plejadi najuglednijih svjetskih državnika i političara koji su bili
gosti CARI-a, kao što su bivši američki predsjednik George Bush,
njemački kancelar Helmut Kohl, šef njemačke diplomacije Klaus Kinkel,
južnoafrički predsjednik Frederik De Klerk, glavni tajnik UN-a Butros
Butros Ghali, i mnogi drugi.
Ministar Granić u svom se govoru zahvalio "argentinskom narodu i
argentinskom vodstvu, koje je među prvima priznalo Republiku Hrvatsku
i s njom uspostavilo diplomatske odnose".
Iznoseći pojedinosti iz povijesti hrvatskog naroda i njegove
državnosti, dr. Granić je argentinskim domaćinima objasnio kako je
bivša Jugoslavija, stvorena odlukom velikih sila nakon prvog svjetskog
rata, predstavljala "neuspješni brak" naroda različitih kultura,
religija, pisama, jezika i tradicija i koja je održavana samo
prisilom.
Stvaranje velike Srbije, Srbi su najavili prije 130 godina, što su u
više navrata i pokušali izvesti, a zadnji puta prije pet godina, kada
je Slobodan Milošević najavio i upotrebu oružja u tom cilju, kazao je
Granić.
Ukazujući na doprinos Argentine, koja je među prvima uputila svoje
snage u sastav UNPROFOR-a u Hrvatskoj, ministar Granić je kazao da je
prije mjesec dana potpisan sporazum o prekidu vatre i razdvajanju
snaga kao prvi korak ka mirnoj reintegraciji UNPA područja u pravni
sustav Hrvatske.
Govoreći o hrvatskoj spremnosti za pregovore i davanje Srbima
značajne lokalne autonomije pod nadzorom međunarodnih organizacija, i
o otvaranju pregovora o normalizaciji odnosa s Beogradom, ministar
Granić je sa žaljenjem ukazao na činjenicu da predstavnici tzv. SRJ
"po jednoj strani u razgovorima s nama podržavaju procese integracije
i pregovore s lokalnim Srbima, dok po drugoj strani lokalni Srbi i
dalje isključivo ovise o vojnoj pomoći Beograda".
Rat u BiH jedan je od "najprljavijih" u europskoj povijesti, ocijenio
je šef hrvatske diplomacije, navodeći da je u srpskoj agresiji na BiH,
u kojoj je angažirno oko 100.000 vojnika i ogromno naoružanje povučeno
iz Hrvatske i BiH, do sada poginulo oko 200.000 Muslimana, 100.000
Srba i oko 8.500 Hrvata, a protjerano je oko 600.000 Muslimana i
200.000 Hrvata.
Nakon neupjeha brojnih međunarodnih mirovnih planova i inicijativa,
ministar Granić je ključnim za kretanje ka mirnom rješenju označio
potpisivanje washingtonskog sporazuma između Muslimana i Hrvata, i
stvaranje federacije u BiH.
Poslije ultimatuma NATO-a i Vijeća sigurnosti i srpskog povlačenja iz
Goražda i stvaranja "kontakt skupine" EU, SAD, Rusije i UN, ministar
Granić je izrazio nadu da će biti moguć prekid vatre u BiH i pregovori
sa Srbima sa, po njemu, glavnim ciljevima: "dogovor o podjeli
teritorija između Federacije i srpske strane i dogovor o tipu odnosa
federacije i srpske strane".
Govoreći o temeljnim ciljevima hrvatske vanjske politike, ministar
Granić je naveo da su to prije svega dobri odnosi sa susjedima, koji
se kreću u dobrom pravcu, i europski integracijski procesi. On je
izrazio nadu da će Hrvatska ove godine ući u Vijeće Europe i potpisati
sporazum o suradnji s Europskom unijom. Dr. Mate Granić je nadalje
kazao da bi već sljedećeg mjeseca Hrvatskoj mogli biti odobreni
krediti Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj (BERD).
"Hrvatska je zainteresirana za članstvo u NATO savezu i programu
Partnerstvo za mir i u drugim europskim sigurnosnim mehanizmima."
"Hrvatska ima dobre odnose sa SAD, Kinom, te dobre odnose s Ruskom
Federacijom", nastavio je ministar Granić naglašavajući "da Hrvatska
želi razvijati političke i gospodarske odnose s mnogim zemljama među
kojima Argentina ima značajno mjesto".
On je na kraju ocijenio da gotovo 300.000 iseljenika iz Hrvatske,
građana Argentine, mogu biti značajan most u razvoju odnosa između
dviju zemalja. Nakon završetka govora, ministar Granić odgovarao je i
na pitanja nazočnih članova CARI-a i novinara, a dao je i kraći
interview argentinskom dnevniku Clario.
(Hina) dh rb
282106 MET apr 94
28HHMM MET apr 94
(Hina) dh rb