ZAGREB, 25. travnja (Hina) - U sagledavanju povijesti hrvatske kulture
znakovitim se može označiti njena izloženost utjecaju četiri kulturna
superstrata, tj. presloja: mediteranskom, zapadnoeuropskom, poslije
srednjoeuropskom, panonskom te zapadnobalkanskom. To je stajalište u
večerašnjem predavanju o temeljima hrvatske kulture iznio prof. dr.
Ante Stamać, redoviti profesor i voditelj Katedre za teoriju
književnosti u Odsjeku za kroatistiku i južnoslavenske filologije.
Predavanje dr. Stamaća priređeno je u zagrebačkom Institutu za
primijenjena društvena istraživanja u sklopu redovitih tribina Kluba
hrvatskih humboldtovaca (KHH-a).
Pojašnjavajući utjecaj svakog od navedenih preslojeva, dr. Stamać
je istaknuo slijednost posebice mediteranskog, od kojega hrvatska
kultura baštini univerzalistički duh, očitovan i u hrvatskoj
književnosti, primjerice u djelima Marka Marulića i Ivana Gundulića.
Zapadnoeuropski te srednjoeuropski utjecaj također je sustavan, drži
dr. Stamać, te ga prati od doba Karla Velikoga preko njemačkog
romantizma 19. stoljeća do doba secesije, tj. utjecaja Beča i
Muenchena. Panonski superstrat, upozorava dr. Stamać, ne smije se
sagledavati u čisto zemljopisnom smislu, a kod zapadnobalkanskog
presloja valja razlikovati dva duhovna kompleksa: bogumilstvo i
muslimanski utjecaj.
Dr. Stamać drži da je "jezik temelj hrvatske kulture" te da ju je
kroz stoljeća sačuvao u "pet hrvatskih jezika, staročakavskom,
staroštokavskom, kajkavskom, pred književnom te modernom hrvatskom
književnom jeziku".
Posebnu je pozornost dr. Stamać posvetio analizi Baščanske ploče.
Dr. Stamać, među inim, razlikuje antički utjecaj, očitovan u primjeni
nauka o zlatnom rezu te tragove gnostičkog filozofskog utjecaja.
(Hina) ip ds
252227 MET apr 94
25HHMM MET apr 94
(Hina) ip ds