Nadnaslov:"Posebne misije": memoari glavnog sovjetskog špijuna
Naslov: Mučno svjedočanstvo o staljinizmu
Podnaslov:Glavni špijun u doba Staljina, čovjek čije je ime punih
58 godina bilo najčuvanija tajna u SSSR-a, koji je
organizirao ubojstvo Trockog i bio glavni koordinator
sovjetske atomske špijunaže u SAD i Velikoj Britaniji,
Pavel Sudoplatov, svojom autobiografijom svjedoči o tom
mračnom razdoblju. Nakon što je 1992. godine rehabilitiran,
Spalatov piše memoare u kojima iznosi mnoge nepoznate
detalje, od stradanja Wallenberga u logoru Lubjanka, uloge
Rosenbergovih, do mreža kojima su najistaknutiji zapadni
znanstvenici Staljinu otkrivali tajne američke atomske
bombe.
Piše: Claudine CANETTI, AFP
PARIZ - Glavni špijun za vrijeme Staljina, punih dvadeset godina,
veliki koordinator sovjetske atomske špijunaže u SAD i Velikoj
Britaniji, organizator brojnih misija "uklanjanja", među kojima
ubojstva Trockog, Pavel Sudoplatov iznosi u svojoj autobiografiji
"Posebne misije" mučno svjedočanstvo o staljinističkom razdoblju.
Sudoplatov je uhićen nakon rušenja Berije 1953. godine, osuđen na
petnaest godina zatvora, oslobođen 1968. godine a potom rehabilitiran
1992. godine kao "žrtva političkih represija". Njegovi Memoari,
sastavljeni 1992. godine, koje je uobličio Jerrold Schecter, bivši
dopisnik "Timea" u Moskvi, i njegova supruga Leona, pojavljuju se prvo
na Zapadu "kako bi bili dostupni ruskim čitateljima", naglašava on.
"Glavni špijun" u njima se posebno osvrće na to kako je Raoul
Wallenberg, švedski diplomat koji je nestao nakon što je spasio 10.000
mađarskih Židova, ubijen u logoru Lubjanka 17. srpnja 1947. godine,
najvjerojatnije otrovnom injekcijom, jer nije pristao da bude
sovjetski špijun.
Julius i Ethel Rosenberg, pogubljeni 1953. godine u SAD-u zbog
atomske špijunaže, "bili su samo", kaže on, "statisti koji apsolutno
ništa nisu imali s mojim najvažnijim mrežama, onima koje su skrivale
atomske tajne".
Međunaslov: Kako su tajne 'curile' iz američkih laboratorija?
O tim mrežama, uvučenim čak u same laboratorije Los Alamosa preko
kojih su najistaknutiji zapadni znanstvenici, svjesno ili
"izmanipulirani", otkrivali Staljinu tajne američke atomske bombe,
Sudoplatov otkriva gomilu još nepoznatih detalja - iako se brojnim
dokumentima objavljenim posljednjih godina iz sovjetskih arhiva već
otkrilo dobar dio tih detalja.
On s druge strane tvrdi da je Staljin započeo krizu u Berlinu 1948.
godine kako bi spriječio Amerikance da iznesu atomsku prijetnju protiv
kineskih komunista. Objašnjava kako je Staljin, da bi privukao
američki kapital u SSSR, namjeravao stvoriti "obećanu zemlju" za
Židove na Krimu, a zatim napustio ideju nakon rata, opredijelivši se
za "infiltriranje cionističkog pokreta".
Špijun iznosi kako je veliki židovski glumac Salomon Mikhoels ubijen
1948. godine, na osobno naređenje Staljina, "ubodom otrovne igle".
Glede antisemitskih kampanja, tvrdi da "istina o korijenima afere
'zavjere bijelih bluza' nikada nije otkrivena, čak ni u trenutku
'Glasnosti' Gorbačeva, zato što su svi sovjetski dužnosnici bili
upleteni u tu gnusnu borbu za vlast koja je uništila Kremlj uoči
Staljinove smrti".
Sudoplatov naglašava da je njegovo vlastito ime, "punih 58 godina
ostalo najčuvanija tajna u Sovjetskom Savezu". I to iako je, između
inih "posebnih misija", organizirao ubojstvo Trockog (o čemu iznosi
nepoznate detalje) i ukrajinskog nacionalističkog vođe Jevhena
Konovaleca, za vrijeme rata vodio operacije gerile i dezinformiranja u
Njemačkoj i na područjima pod okupacijom Nijemaca, ili uveo tajne
mreže u SAD i Zapadnoj Europi.
(Hina) bnš br
240823 MET apr 94
24HHMM MET apr 94
(Hina) bnš br