NACIONALNIH ZAJEDNICA ILI MANJINA
ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Na slijedeću sjednicu Zastupničkog doma
Sabora Hrvatske Vlada je uputila Prijedlog zakona o službenoj uporabi
jezika i pisma etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Temeljno
pitanje koje bi se trebalo urediti tim zakonom je način ostvarivanja
prava na službenu uporabu manjinskog jezika, kao prava posebno utvrđenog
Ustavom Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i
slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u
Republici Hrvatskoj.
Po predloženom zakonu, manjinski jezik i pismo trebali bi, uz hrvatski
jezik i latinično pismo, biti u službenoj uporabi na cijelom području
općine ili grada, u kojima pripadnici etničke i nacionalne zajednice ili
manjine čine većinu ukupnog broja stanovnika. Ako to zahtijevaju posebni
interesi zaštite etničke ili nacionalne zajednice ili manjine, zakonom se
predlaže da manjinski jezik može biti u službenoj uporabi i onda, kada
pripadnici etničke zajednice ili manjine sudjeluju u ukupnom broju stanovnika
s manje od 50 posto. Zakonom se predlaže da se te okolnosti utvrđuju statutom
općine ili grada.
Odredbama predloženog zakona uređuje se, uz hrvatski jezik i latinično
pismo, i službena uporaba jezika i pisma etničke i nacionalne zajednice
ili manjine u postupku pred tijelima državne uprave i sudovima
prvog stupnja, te javnim službama i pravnim osobama koje imaju javne
ovlasti, kao i u radu općinskih ili gradskih predstavničkih i izvršnih
tijela te u postupku pred upravnim tijelima općina i gradova.
Po prijedlogu tog zakona određeni opseg prava uporabe manjinskog jezika i
pisma priznaje se pripadnicima etničkih i nacionalnih zajednica ili
manjina i na razini županije u onom dijelu, u kojem je županija
jedinica lokalne samouprave. Kako se ističe u obrazloženju predloženog
zakona "bilo bi nelogično da se to pravo ne priznaje članovima
županijske škupštine, koja je, temeljem zakona o lokalnoj samoupravi i
upravi, isključivo tijelo lokalne samouprave". Po tim odredbama
predloženog zakona članovi županijskih skupština, koji su pripadnici
etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, a čiji je jezik i pismo
u službenoj uporabi u općinama ili gradovima na području županije,
imaju pravo koristiti svoj jezik i pismo u radu županijske skupštine i
njezinih tijela.
Po predloženom zakonu postupak drugog stupnja uvijek se vodi na hrvatskom
jeziku i latiničnom pismu, a stranke, koje su se u prvom stupnju koristile
jezikom i pismom manjine, imaju pravo na pomoć tumača, ako to izrijekom
zahtijevaju.
Tijela državne uprave prvog stupnja, sudovi i druga pravosudna tijela
prvog stupnja, javne službe, pravne osobe koje imaju javne ovlasti, te
općine i gradovi u kojima je u uporabi manjinski jezik i pismo, ne mogu
provoditi predloženi zakon na način da se u bilo kojem obliku iz
uporabe isključi hrvatski jezik i latinično pismo.
Prijedlogom zakona o službenoj uporabi jezika i pisma etničkih i
nacionalnih zajednica ili manjina predviđen je nešto uži opseg prava
službene uporabe manjinskog jezika i pisma pred tijelima državne
uprave i sudovima prvog stupnja, javnim službama i pravnim osobama
koje imaju javne ovlasti, negoli u pravima koja ostvaruju pred
tijelima jedinica lokalne samuprave. Naime, tijela državne uprave i
sudovi prvog stupnja, javne službe i pravne osobe koje imaju javne
ovlasti, po predloženom zakonu nisu dužne koristiti dvojezične žigove,
pečate i natpisne ploče. U obrazloženju prijedloga zakona se ističe da
se time ne utječe na mogućnost ostvarivanja prava građana, a štiti se
suverenost u uporabi Ustavom utvrđenoga hrvatskog jezika i latiničnog pisma,
kao jezika i pisma u službenoj uporabi.
(Hina) sšh mp
231417 MET apr 94
23HHMM MET apr 94
(Hina) sšh mp