ZAGREB, 21. travnja (Hina) -
VJESNIK, "Hoće li 'prebjezi' izazvati krizu?"
Aleksa Crnjaković komentira novi odnos 'snaga' što ga u Saboru stvara
osnivanje nove stranke Hrvatskih nezavisnih demokrata sastavljene
uglavnom od 'prebjega' iz HDZ-a.
Kao prvorazredno pitanje novinarka ističe mogućnost da prebjezi s dva
predsjednika, i Županijskog i Zastupničkog doma hrvatskog Sabora,
dovedu do parlamentarne krize. Iznoseći brojke koje govore o budućem
odnosu snaga u parlamentu, ocjenjuje kako su sve mogućnosti otvorene,
a glasovanje neizvjesno, "makar to ne znači da je na pomolu
parlamentarna kriza. Jednostavno, češće nego dosad mogli bi se
ponavljati slučajevi jednaki onom koji se dogodio na prošlom
zasjedanju kada se nije moglo izglasati razrješenje fra Tomislava Duke
iz članstva u Odboru za izbor, imenovanje i administrativne odnose.
Takvi bi se slučajevi mogli ponavljati i kad se glasuje o pojedinom
zakonu", drži novinarka.
Upozorava i na mogućnost da Predsjednik države i vladajuće stranke,
dr Tuđman, povuće Mesića i Manolića s predsjedničkih mjesta oba doma
Sabora. S obzirom na proceduru i na broj glasova koji bi kandidat pri
novom izboru morao osvojiti Aleksa Crnjaković piše: "Ipak,
prevladavajuće je mišljenje da bi vladajuća stranka više dobila kad bi
ostavila 'status quo' nego li kad bi rušila predsjednike oba saborska
doma. Jasno je da vladajuća stranka ima apsolutno pravo birati
predsjednika parlamenta, odnosno predsjednike oba doma, budući da je
pobijedila na izborima. No, zaista je rizik odjednom micati oba
dužnosnika. Stvar je procjene bi li ta dva čovjeka učinila veću štetu
kad bi ostali predsjednici, ili bi šteta po hrvatske interese bila
veća kad bi se dvije ključne figure maknule. U svakom slučaju, po
našem sudu, neće doći do prave parlamentarne krize, ali do previranja
u Saboru sasvim sigurno hoće. Za početak, potresi će se zbivati u
radnim tijelima".
Novinarka ističe da nadmetanja u pojedinim odborima i radnim tijelima
ovise o tome hoće li Manolić i Mesić sazvati sjednice saborskih
domova i komentira: "Nitko ne može sazvati sjednicu osim njih i
praktički to jest mogućnost blokade rada Sabora. No, pretpostavljamo
da se oni neće, barem na duži rok, opredijeliti za to, ako ni zbog
čega drugog a onda stoga što ne bi opravdali naziv stranke koju
osnivaju, tj. da su demokrati, pa da kao takvi štuju proceduru".
Novinarka se nada da poremećaji u odnosu snaga neće utjecati na
unutrašnjopolitičku stabilnost Hrvatske, upozorava kako je to u
interesu i međunarodnim faktorima i zaključuje: "a ako ipak dođe do
tektonskih poremećaja, krivicu će snositi obje strane, i oni koji su
ostali, i oni koji su prebjegli. Profitirat će pritom oporba, makar je
pitanje da li će to znati iskoristiti. Evo i jedne usputne koristi od
tih poremećaja: već duže vrijeme bilo je problema s kvorumom. Izgleda
da će sada svi dolaziti da pomognu 'svojima'".
VJESNIK, "Odlazak prolupalog specijalca"
Stjepo Martinović komentira mogućnost da Jeljcin ukine funkciju
posrednika koju je njegov posebni izaslanik za 'bivšu Jugoslaviju'
Vitalij Čurkin imao u 'bosanskih Srba', i piše: "Tako bi, po
(neimenovanom) visokom dužnosniku ruske diplomacije, imala biti
razriješena ona Čurkinova frustracija velikosrpskim beščašćem koju je
taj diplomatski Rus na trajnomu službenom putu 'bivšom Jugoslavijom'
posvjedočio 'otkrićem' da je četnička vrhuška na Palama 'neizlječivo
oboljela od ratnog ludila'".
Pitajući što je Čurkin na goraždanskom slučaju mogao spoznati, "a što
tomu inteligentnomu i visokonaponskom diplomatu nije jasno barem od
Vukovara naovamo", odnosno "koje su nove dijagnostičke činjenice o
srpskom ratnom ludilu... mogle iskrsnuti baš sada, a ne biti
(pre)poznate još u praskozorje 'jugoslavenske krize', a time i na
začetku ruskog svrstavanja uza srpsku stvar", Martinović piše: "Otuda
poruka Srbima (ali) i ostalima kojih se tiče, koju Moskva odašilje
proglašavajući Čurkina tehnološkim viškom svoje balkanske radionice,
treba uzeti ne sa zrnom, već s grumenom soli. Jer, da su se četnički
zločini mogli zgaditi Rusima - odnosno da je srpsko barbarstvo ikada
moglo biti razlogom za odustajanje Moskve od pokroviteljstva nad
Beogradom i svim njegovim podružnicama - povoda je bilo napretek.
Odustajući - i to još uvijek navodno - od su-potpisa goraždanskog
zločina, Rusija danas i ovdje ne može više oprati ruke od
su-odgovornosti za Vukovar, Foču, Sarajevo...", upozorava Martinović.
VEČERNJI LIST, "Istra u čistilištu?"
Davor Ivanković raščlanjuje najnoviju političku krizu oko Istre koja
je izbila zbog donošenja Statuta Županije istarske, a za koji je
Zagreb (kao politički pojam središnjice) procijenio "da su se Istrani
opet zaletjeli".
Novinar drži da je problem u tome "što se radi o dva različita,
zasada dijametralno suprotna viđenja hrvatskoga državnog ustroja, gdje
istarski politički vrh nikako ne može prihvatiti da Istra bude svedena
na proceduru lokalne vlasti koja vrijedi za sve ostale hrvatske
županije i grad Zagreb. Istra drži da je posebna i sposobna da bude
'posebnija' od ostalih, prateći time milje, mentalitet sjevernog
dijela susjedne Italije koji slično 'diše'", piše novinar. Ukazuje na
osnivanje Vijeća za Istru i pita nije li to prva, službena potvrda
istarske posebnosti, nakon svojevrnog 'statusa quo' posljednjih
godina. Navodi ocjenu istarskog političkog vrha koji "to Vijeće i
prije njegova prvog sastanka, proglašavaju 'paralelnim organom
vlasti'" i piše: "Osnivanje Vijeća, doista koincidira s trenutkom
stavljanja izvan snage istarskog Statuta, što politički vrh IDS-a
tumači kao scenarij intrige protiv istarske lokalne vlasti. No,
propušta se primijetiti da, nakon mnoštva kritika upućenih
predsjedniku Tuđmanu, glede ponuđenog sastava tog Vijeća
(neodgovarajućega postizbornoj slici Istre) - Ured Predsjednika
upućuje izravno poziv Skupštini Županije istarske i svim
zainteresiranim organizacijama i udrugama (dakle istarskim) da
predlože kandidate za dopunu članova Vijeća za Istru. Nije li to
novoiskazana fleksibilnost državnog vrha?"
Novinar upozorava kako se nekima čini "da je profitabilnije i ovu,
još nepotvrđenu inicijativu, 'pokopati', politizirati oko nje, kao i
oko problema sa Statutom". Tome dodaje i upozorenja da bi "Predsjednik
mogao odrediti povjerenika za Istru, što bi značilo privremeno
ukidanje lokalne vlasti i uvođenje svojevrsnog političkog izvanrednog
stanja u Istru". Drži da taj potez ne bi koristio niti Istri, niti
državnoj vlasti i zaključuje: "Ima, međutim, nekih naznaka i iz
skupštine Županije istarske da bi se Statut, 'dokument mogao vratiti
na raspravu i razložno razgovarati o svakoj primjedbi'. Bilo bi to
najbolje rješenje, koje bi isključivalo radikalnija rješenja i poteze,
kako državne vlasti, tako i istarske, lokalne vlasti".
(Hina) dp sp
210831 MET apr 94
210831 MET apr 94
(Hina) dp sp