Nadnaslov:Velika izložba u počast slikarskog pokreta koji je potresao
svijet
Naslov: "Impresionizam, korijeni"
Podnaslov:Velikom izložbom koja se ovih dana otvara u Nacionalnim
galerijama Grand Palaisa u Parizu, a potrajat će do
kolovoza kada seli u New York, odaje se počast desetljeću
"1859.-1869." koje je proslavilo Manetove, Degasa, Fantin-
Latoura, Bazillea, Moneta, Pissaroa i Renoira. Oko 80
posuđivača iz 20 zemalja omogućilo je organizatorima da
okupe skoro 180 slika iz tog razdoblja.
Piše: Annick BENOIST, AFP
PARIZ - Nisu imali ni 30 godina, odbijali su ih na Salonima jer nisu
cijenili akademsko slikarstvo, ali su posijali sjeme slikarskog
pokreta koji će potresti svijet: Impresionizma.
Danas se velikom izložbom "Impresionizam, korijeni", koja se otvara
19. travnja u Nacionalnim galerijama Grand Palaisa u Parizu, odaje
počast desetljeću "1859.-1869." koje je proslavilo Manetove, Degasa i
Fantin-Latoura, jednako kao i Bazillea, Moneta, Pissarroa i Renoira.
Oko 80 posuđivača iz 20 zemalja doista je omogućilo Skupu nacionalnih
muzeja/muzeju Orsay te Metropolitan Museumu of Art iz New Yorka,
suorganizatorima izložbe, da okupe skoro 180 slika iz tog razdoblja
"sazrijevanja". Ta će djela ostati u Parizu do 8. kolovoza, prije nego
se presele u "Met" u New Yorku gdje će biti izložena najesen.
Izložba počinje podsjećanjem na Salon iz 1859. godine. Važan datum:
to je posljednji Salon o kojem kroniku piše Baudelaire i posljednji na
kojem sudjeluje njegov prijatelj Delacroix. No, to je i prvi koji
posjećuje Monet i prvi na kojem sudjeluje njegov budući kompanjon
Pissarro. Pissarro, utopljen u masi od 3.894 klasicističkih djela,
raspoređenih do stropa.
Iako je žiri tog Salona okupio više od 1.700 umjetnika, glatko je
odbacio radove Maneta i Milleta. Doba zaista nije sklono odvažnima:
povijesno slikarstvo nije više u modi, zadovoljava se pejzažima,
naročito ako su smirujući. Grubo prikazivanje seoske bijede, kako je
vidi Millet, uznemiruje osjetila.
Uostalom upravo je slikarski stalak pejzažističkog slikarstva budućim
impresionistima omiljena tema na njihovim počecima, kako o tome
svjedoče "Flageyev hrast" Gustavea Courbeta ili "Bodmerov hrast"
Claudea Moneta.
Međunaslov: Tematska i kronološka postava izložbe
Ali, ne zaustavljaju se na slikarstvu na otvorenom. Kako Manet tako
se i njegovi suvremenici zalažu za obnovu povijesnog slikarstva,
portret, mrtvu prirodu, nagost a još više za prizore iz svakodnevnog
života (obala mora, trkače staze, ulice, kazalište, opera). Toliko
tema koje je akademizam prezirao a koje će postati ekskluzivne teme
Impresionista.
Izložba je postavljena i kronološki i tematski, pokazuje i djela
umjetnika koji su im pokazali put (Courbet, na prvom mjestu, ali i
Corot, Eugene Boudin, Daubigny) ili onih koji su neko vrijeme bili
njihovi pratioci (Puvis de Chavannes, Tissot, Whistler).
Slijedi se nit njihovih susreta, često presudnih. Između 1860. i
1863. Bazille, Sisley, Renoir i Monet susreću se u atelieru Gleyrea i
rade zajedno. Godine 1861, Pissarro susreće Cezannea, dok Degas
upoznaje Maneta.
Njihov put je posut zamkama i 1863. godine Napoleon III odlučuje se
za "Salon odbijenih", budući da je žiri opet kaznio Fantin-Latoura,
Jongkinda, Maneta, Pissarra i Whistlera. Dvije godine kasnije,
Manetova "Olimpija" uzrokuje skandal ogromnih razmjera u Salonu.
Godine 1866. žiri odbija radove Maneta i Renoira.
Izložba također omogućuje usporedbe koje još nikada nisu rađene:
između velikih portreta koje su nakon Maneta, šezdesetih godina
prošlog stoljeća, slikali Monet, Renoir i Cezanne. Između morskih
pejzaža koje su naslikali u Trouvilleu 1865. godine Courbet i
Whistler.
Prisustvujemo također iznenađujućem sučeljavanju Courbeta i Maneta.
Prvi odgovara na nagost "Doručka na tratini", koji ne voli, nagosti
"Žene s papigom". Manet potom uzvraća sa ženom - ovog puta odjevenom -
također s papigom.
Takva je geneza onih koje se 1874. godine moralo nazvati
Impresionistima, u smislu, prema riječima kritičara umjetnosti iz tog
razdoblja, u kojem "ne prikazuju pejzaž, već utisak koji pejzaž
proizvodi", pokrečući time toliko očekivanu "školu oka".
Izložba će biti otvorena za posjetitelje od 23. travnja.
(Hina) bnš br
201123 MET apr 94
201123 MET apr 94
(Hina) bnš br