ZAGREB, 19. travnja (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade Nikica
Valentić otvorio je danas na Zagrebačkom velesajmu osam međunarodnih
specijaliziranih sajmova koji su okupili 1384 izlagača iz 30 zemalja.
Riječ je o 34. sajmu poljoprivrede i prehrane, 42. sajmu robe za
široku potrošnju, 36. sajmu zanatstva, 15. sajmu pakiranja Modernpak,
22. izložbi izuma tehničkih unapređenja i noviteta Inova, 18. sajmu
graditeljstva, 3. zagrebačkom sajmu športa i 3. međunarodnoj izložbi
automobila Zagreb auto-show.
Ističući bogatu tradiciju sajmovanja u Zagrebu, koja datira od 1864.
godine, gradonačelnik Zagreba mr. Branko Mikša kazao je da ta
tradicija, izglednost konačnog mira na ovim prostorima te
zainteresiranost poslovnog svijeta za Hrvatsku i njeno gospodarstvo,
pružaju dobre temelje za uspjeh ovih i svih drugih gospodarskih
priredbi.
Generalni direktor ZV-a Jurica Pavelić naglasio je da osam
specijaliziranih sajmova, koji se održavaju do 23. travnja, i po broju
izlagača i izložbenim površinama premašuju jesensku priredbu. Više od
30 posto izlagača nastupa prvi puta, rekao je Pavelić, dodavši da će
se održati i više od 130 različitih stručno-popratnih priredbi,
prezenntacija i savjetovanja. O ugledu ZV-a govori i u ponedjeljak
potvrđena vijest o organizaciji proljetnog kongresa World trade
centara 1995. godine u Zagrebu, naglasio je Pavelić.
Otvarajući priredbu premijer Valentić upoznao je nazočne i s osnovnim
gospodarskim problemima u kojima se nalazi Hrvatska te s mjerama koje
Vlada poduzima i koje će poduzimati tijekom ove godine, naglasivši da
se nalazimo u najozbiljnijoj i najkritičnijoj fazi provođenja
stabilizacijskog programa.
Međunarodna podrška, koja je očita, ne samo politička nego i
gospodarska, nova je šansa ali i nova obveza, rekao je Valentić
ističući da su u tijeku intenzivni kontakti i pregovori s Međunarodnim
monetarnim fondom i Svjetskom bankom te je upravo ovih dana nekoliko
delegacija iz tih institucija u Hrvatskoj. Očekujemo da ćemo u svibnju
utvrditi sve elemente stand by aranžmana i da ćemo do ljeta potpisati
pismo namjere, naglasio je Valentić.
Mnogi nisu ni svjesni da uz sva ta prava to predstavlja i ogromne
obveze za Hrvatsku, nameće određeno ponašanje primjereno našoj
situaciji, upozorio je premijer. To je prije svega financijska
disciplina, čvrsti i konsolidirani proračun i definitivno
rasčišćavanje sa svim starim ponašanjima, od prekomjerne potrošnje do
nerealnih zahtjeva, i do trošenja tuđeg novca olako i bez obveza.
Takav aranžman, koji će Vlada potpisati idućih mjeseci, definitivno
će potvrditi da mjere Vlade nemaju alternative, istaknuo je premijer.
To je bila nužnost bez koje bi Hrvatska bila u financijskoj anarhiji.
Prva faza je iza nas, rekao je Valentić, dodajući da se danas ni
trenutak ne smije gubiti u realizaciji druge, teže faze. Temelj tome
je čvrsti uravnoteženi proračun, rekao je premijer navodeći da je u
prva tri mjeseca ostvaren i određeni suficit proračuna, koji smo i
očekivali ako želimo sanirati stare gubitke i obveze.
Vlada je izašla s jasnim stavom i programom i može jamčiti, ukoliko
se ispune sve pretpostavke na kojima inzistira, da inflacija ove
godine neće prijeći razinu od 12 posto godišnje. Ta je inflacija već
blizu europskoj i možda je ovog trenutka i najniža inflacija od svih
zemalja koje su izašle iz socijalizma. Takva niska inflacija stvorit
će i pretpostavke za uvođenje nove hrvatske konvertibilne valute što
je dodatna obveza Vladi da niti za milimetar ne odstupi od zacrtanog
programa, naglasio je Valentić.
Problem pada industrijske proizvodnje, problem tečaja, izvoza i svega
ostalog, s čime se svakodnevno susrećemo, posljedica je takve čvrste i
radikalne gospodarske politike. Tvrdim, kazao je Valentić, da je
zaustavljen negativni trend i da Hrvatska ima sve uvjete da izađe iz
gospodarske recesije i depresije. Najnoviji podaci o industrijskoj
proizvodnji i izvozu govore da imamo šanse da krenemo u gospodarski
oporavak.
Bilo bi tragično da Vlada popusti raznim pritiscima koji nemaju
uporište u realnoj sferi i da se na temelju takvih nerealnih zahtjeva
sruši budžet koji je temelj gospodarske politike Vlade. Susrećemo se
posljednjih dana i sa zahtjevima nekih budžetskih korisnika o
povećanju plaće za 50 do 70 posto, kazao je Valentić naglasivši da uz
sve uvažavanje objektivno teškog stanja u tim djelatnostima, konkretno
u prosvjeti, nema nikakve mogućnosti da se plaće povećaju niti za 10
niti za 20, a kamoli 50 i 70 posto. Pritom je naveo da su plaće u
prosjeku sa 200 DEM s toplim obrokom prije godinu dana, danas dosegle
razinu od 400 DEM.
Valentić je poručio da Vlada ne može provoditi takav čvrst i
radikalan program ukoliko nema podršku naroda, ukoliko nema podršku
svih struktura. "Bilo kakva nerealna obećanja, ne samo da bi dovela u
pitanje program, već potpuno otvoreno kažem, dovela bi u pitanje Vladu
zbog toga što Vlada ne bi mogla jamčiti ciljeve za koje se zalaže.
Došlo bi do povratka najprije inflacije, nakon toga hiperinflacije i
potom financijske anarhije. Vlada za to ne može i neće preuzeti
odgovornost", naglasio je Valentić.
Ističući da privreda ne može ni za jedan postotak biti više
opterećena, Valentić je najavio da će Vlada idućih mjeseci ići na
daljnje smanjenje poreskih stopa. Ukinut će dva posto takse za uvoz
radi izvoza, a smanjit će se i ratni porez tijekom godine za nekoliko
postotnih poena. Ukoliko se situacija bude i dalje povoljno razvijala
ići će se i na daljnje smanjivanje svih vrsta poreza tako da bi ostali
na osnovnoj poreznoj stopi od 20 posto koja je primjerena svim
susjednim državama.
Govoreći o restrukturiranju i sanaciji banaka, Valentić je rekao da
se očekuje i dogovor sa Svjetskom bankom o zajmu od sto milijuna
dolara, što bi s isto toliko novca iz proračuna činilo sumu od 200
milijuna dolara dostatnu za započinjanje procesa sanacije banaka.
Bitan segment svakako je i daljnja privatizacija jer bez nje i
ukupnog rješavanja titulara i vlasnika nema ukupnog gospodarskog
preporoda, kazao je na kraju predsjednik hrvatske Vlade Nikica
Valentić otvarajući osam međunarodnih specijaliziranih priredbi
Zagrebačkog velesajma.
Svečanosti otvaranja bili su nazočni visoki državni dužnosnici,
među kojima i predsjednik Sabora Stipe Mesić, predstojnik Ureda
predsjednika Republike Jure Radić, članovi diplomatsko-konzularnog
zbora, brojni gospodarstvenici i dr.
(Hina) db ds
191249 MET apr 94
191249 MET apr 94
(Hina) db ds