Nadnaslov:Divergentan razvoj istočnoeuropskih gospodarstava
Naslov: Srednja Europa izlazi iz recesije
Podnaslov:Prema analizi austrijskog javnog instituta za istočnu i
jugoistočnu Europu, zemlje srednje Europe vraćaju se, nakon
pet godina recesije, na put gospodarskog razvoja, dok
balkanske zemlje i zemlje ZND-a upadaju dublje u krizu.
Očekuje se da će najveći porast unutarnjeg bruto proizvoda
zabilježiti Poljska, Češka te Slovenija i Mađarska,
većina balkanskih zemalja nastavlja tonuti u krizu, dok su
zemlje ZND-a i dalje su u dubokoj gospodarskoj recesiji i
hiperinflaciji.
Piše: Jean BURNER, AFP
BEČ - Nakon pet godina recesije, zemlje srednje Europe vraćaju se
1994. godine gospodarskom razvoju dok balkanske zemlje i zemlje ZND-a
upadaju dublje u krizu.
Prema analizi austrijskog javnog instituta za istočnu i jugoistočnu
Europu temeljenoj na nacionalnim statistikama, Poljska, Češka,
Mađarska i Slovenija doživjet će ove godine porast svojeg unutarnjeg
bruto proizvoda između 1% (Slovenija i Mađarska), 2% (Republika Češka)
i 4,5% (Poljska). Te četiri zemlje, službeni ili potencijalni
kandidati za Europsku uniju, privukle su do kraja 1993. godine više od
13 milijardi dolara izravnog stranog ulaganja od ukupno 17 milijardi
dolara za čitavu istočnu Europu.
Usprkos tim dobrim rezultatima, izračunali su stručnjaci, poljski BNP
bio je krajem 1993. godine niži za 14% od onog 1989. godine,
posljednje godine prije pada komunizma u Istočnoj Europi, a onaj
Republike Češke niži za 25% od rezultata 1989. godine.
Posljednja ostaje Slovačka, potresana strukturalnim problemima i
problemima na gospodarskom planu zbog raspada Čehoslovačke. Nakon
recesije od 4,8% 1993. godine, smanjenje BNP moglo bi se međutim opet
popeti na 2% 1994. godine.
Balkanske zemlje nastavljaju upadati u krizu. Rumunjska i Bugarska
nisu još uvijek uspjele savladati svoju inflaciju i ne uspijevaju
pospješiti privatizaciju državnih poduzeća, nasljeđenih iz komunizma.
Strana ulaganja u te dvije zemlje ostaju skromna (700 milijuna dolara
za Rumunjsku i 300 milijuna za Bugarsku).
Ove će godine Bukurešt i Sofija zabilježiti dakle šestu godinu za
redom smanjenje reda veličine 3% svojeg BNP i inflaciju od 220,
odnosno 60%.
Međunaslov: Hrvatska bilježi razvoj
U bivšoj Jugoslaviji, Hrvatska bilježi razvoj, posebno jer se njezino
gospodarstvo ubrzano ponovno okreće zapadnim zemljama. Smanjenje BNP
trebalo bi iznositi 4% 1994. godine, nasuprot padu od 10% 1993.
godine.
SR Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) upada sve dublje u krizu i
trebala bi četvrtu godinu za redom doživjeti pad svog BNP-a,
procijenjen na 15% nasuprot 30% 1993. godine.
Zemlje ZND-a, bilježi institut, kombiniraju još uvijek duboku
gospodarsku depresiju i hiperinflaciju, nastalu što zbog zbrkanog
raspada bivšeg SSSR-a što zbog pokušaja održavanja u životu starih
gospodarskih struktura zadržavanjem sustava javnih subvencija.
Predviđanja ostaju dakle pesimistična za čitavo to područje. BNP
zemalja ZND-a trebao bi se smanjiti za oko 11% 1994. godine nasuprot
13 do 14% 1993. godine. Dvije najvažnije zemlje ZND-a - Rusija i
Ukrajina, zabilježit će smanjenja od 9 i 15% nakon nazadovanja
procjenjenih na 12,5 i 17% 1993. godine.
Baltičke zemlje, posebno Estonija, bolje izlaze na kraj s tim
problemom. Zahvaljujući radikalnom programu gospodarskih i
proračunskih reformi, Tallin bi mogao zabilježiti skromni gospodarski
porast 1994. godine.
Velika crna mrlja u čitavoj Istočnoj Europi ostaje zapošljavanje.
Privatizacija državnih poduzeća, sve više stečaja i povećanje
financijske discipline poduzeća trebali bi za posljedicu imati novi
val nezaposlenosti, čak i u zemljama srednje Europe.
Poljska, koja prednjači u razvoju, imat će više od tri milijuna
nezaposlenih krajem 1994. godine, to jest oko 18% aktivnog
stanovništva. Sve druge zemlje istočne Europe, osim časnog iznimka
Češke, bilježit će 1994. godine stope nezaposlenosti između 12 i 18%.
(Hina) bnš br
191153 MET apr 94
191153 MET apr 94
(Hina) bnš br