ZAGREB, 6. travnja (Hina) - U svezi odluke o ukidanju izbjegličkog statusa
osobama iz Mostara, pomoćnik glavnog tajnika Ureda za prognanike i izbjeglice
Vlade Republike Hrvatske Josip Esterajher uputio je priopćenje u kojem se
kaže:
"Odluka o ukidanju statusa osobama iz Mostara odnosi se na sve njegove
građana koji se u statusu izbjeglice nalaze u Hrvatskoj, izuzev onih
koji su bolesni i nepokretni te kojima su stanovi i kuće razoreni.
Odluka je motivirana učestalim traženjem građana Mostara za povratkom
u njihov grad, a vrijedi neovisno o dobi, spolu, nacionalnosti,
uvjetima smještaja. Status izbjeglica bit će produljen bolesnim i
nepokretnim osobama iz Mostara, kao i onim osobama kojima su kuće i
stanovi uništeni i razoreni. Povratak će biti postupan i organiziran u
suradnji s organima lokalne vlasti u Mostaru.
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj trenutačno smješteno oko 15 tisuća
izbjeglica iz Mostara.
Mostar je izabran kao prvi grad povratka jer je najbliži Hrvatskoj, od
bivših kriznih područja u BiH. Pošto već dulje vrijeme nema sukoba
Hrvata i Bošnjaka-Muslimana otpadaju sigurnosni razlozi kao prepreka
povratku u taj grad. Nakon Mostara, a u dogovoru s vlastima BiH, i uz
suradnju sa UNHCR-om, uslijediti će odluke o povratku i u ostala
mjesta, sukladno preduvjetima potrebnim za povratak i gdje vlast
obnašaju Bošnjaci-Muslimani i Hrvati.
Glede sigurnosti moram istaknuti činjenicu da smo do sada u više
navrata tražili od vlasti BiH (posebice od ambasade BiH u Zagrebu ali
i od gospođe Amile Omersoftić, koja je donedavno bila direktorica
Direkcije za izbjeglice Vlade BiH) da nam dostave popis kriznih područja
BiH, kako bi prema tom popisu mogli odobravati (i uskraćivati) izbjeglički
status u Hrvatskoj. Nažalost, navedeni popis kriznih područja u BiH
nije nam nikada dostavljen, mada je jasno da nisu krizna sva područja
unutar BiH, te da nema potrebe svim građanima BiH u Hrvatskoj priznati
status izbjeglice.
Moram istaknuti da je u pregovorima o povratku hrvatskih izbjeglica
iz Njemačke, njemačka strana zahtijevala popis hrvatskih kriznih
područja te je njemačkim vlastima ubrzo, naš Ured popis i dostabio.
Ovom se odlukom ne krši Ženevska konvencija. Očekujemo od Vlasti u
BiH, kako na središnjoj tako i na lokalnoj razini kooperativnost u
provedbi procesa povratka izbjeglica u svoje domove. Razumijemo teške
uvjete življenja u Mostaru, ali uvjeti života u mnogim hrvatskim
mjestima nisu bili ništa bolji kada je u njih započeo povratak.
Osijek, Nuštar, Pakrac, Lipik, Vinkovci, Gospić, Ivanovac, Sunja i
mnoga druga mjesta bilia su dobrim dijelom razrušena pa je u njih ipak
počeo povratak.
Također moramo izraziti svoje čuđenje izjavi ministra za izbjeglice,
rad i socijalnu skrb u Vladi BiH g. Smajkića za Radio BiH prije
nekoliko dana, budući je zahtjeva za povratkom izbjeglica u BiH bilo
čak i za vrijeme žestokih borbi na području BiH. Napominjem da je
prije više mjeseci tijekom susreta Omersoftić - Rebić - Mouchet
(UNHCR) hrvatskoj strani predbacivano da ne dozvoljava povratak
izbjeglicama na područje BiH, a tada su trajali žestoki sukobi svih
triju strana u BiH. Sada pak, kada sukoba nema pogotovu u Mostaru,
navedenu odluku koja potiče povratak i obnovu civilnog života u
Mostaru, bosanska strana ne prihvaća", stoji u priopćenju.
(Hina) pp do
061351 MET apr 94
(Hina) pp do