Nadnaslov:Njemačka: Podizanje spomenika berlinskim Židovima dodatno
raspaljuje polemiku o Holokaustu
Naslov: Podići spomenik ili ne?
Podnaslov:Novi poticaj raspravi glede Holokausta ovih je dana u
Njemačkoj dala prepirka koja se vodi oko podizanja
spomenika Židovima iz bogatog predgrađa Berlina, Steglitza.
Dok lokalno vijeće opravdava svoje blokiranje planova oko
podizanja spomen-ploče tehničkim razlozima arhitektonske
prirode, njihovi kritičari tvrde da se radi o pokušaju da
se duboko zakopa izrazita nacistička prošlost ovog bogatog
okruga.
Piše: Erik KIRSCHBAUM, Reuter
BERLIN - Rasprave oko Holokausta u Njemačkoj dobile su ovih dana novi
poticaj u prepici što se, navodno, vodi samo oko dimenzija spomenika
Židovima koji su iz bogatoga berlinskog predgrađa Steglitz bili
deportirani u nacističke logore smrti.
Lokalno vijeće jugozapadnog okruga Steglitz blokiralo je planove za
podizanje spomen-ploče na kojoj bi bila otisnuta imena 1.600 Židova
deportiranih u logore između 1941. i 1945. godine uz obrazloženje da
je to "suviše provokativno".
Kritičari optužuju lokalne čelnike za antisemitizam tvrdeći da njihov
otpor prema spomeniku nije ništa drugo do li blago prikriven pokušaj
da se zakopa nacistička prošlost okruga Stegliz.
Bogati stanovnici Steglitza čvrsto su podupirali naciste mnogo prije
no što je Adolf Hitler došao na vlast 1933. godine. A te je godine na
izborima čak četrdeset posto njih glasovalo za Hitlera.
Za vrijeme drugog svjetskog rata, glavna nacistička administracija za
sve koncentracijske logore imala je svoj vrhovni stožer upravo u
Steglitzu.
Vijeće Steglitza odbacilo je originalni plan arhitekata - vitku 11
metara dugu i 3.5 metara visoku ploču koja reflektira svjetlost - jer
je navodno suviše velika i "ne odgovara" središnjem trgovačkom trgu
okruga.
Arhitekti su tada pristali smanjiti veličinu ploče za dva metra, ali
vijeće je i opet odbacilo projekt. Sada planira odustati od projekta
za koji je prethodno namijenilo 300.000 maraka.
Međunaslov: Rak rana - ponašanje običnih Nijemaca za Trećeg Rajha
"Istina je da oni jednostavno ne žele da ih se podsjeća na prošlost",
kazao je Thomas Haertel, mjesni dužnosnik socijaldemokrata, govoreći o
koaliciji konzervativne stranke sa strankama krajnje desnice koje su
se ujedinile da bi izigrale projekt.
"Žele nacističku prošlost izbaciti iz sjećanja", kazao je on.
Spor u Steglitzu dirnuo je u rak ranu jer se poklapa s prikazivanjem
filma "Schindlerova lista", koji je potakao rasprave o ponašanju
običnih Nijemaca u vrijeme Trećeg Reicha.
Odbačeni projekt iz Steglitza i film američkog režisera Stevena
Spielberga naveli su mnoge Nijemce da se upitaju zašto nitko nije
učinio više kako bi zaustavio Holokaust u kojemu je život izgubilo
šest milijuna Židova.
"U Vijeću Steglitza definitivno vlada osjećaj antisemitizma", kazao
je Joachim von Rosenberg, jedn od arhitekata spomenika.
"To su okorjeli tipovi. Oni jednostavno ne žele spomenik. Steglitz
ima tamnu nacističku prošlost i ne želi da ga se na to podsjeća."
A istraživanje instituta Emnid pokazuje da većina Nijemaca vjeruje
da se suviše priča o sustavnom nacističkom uništavanju europskih
Židova.
Istraživanje nadalje pokazuje da svaki četvrti Nijemac vjeruje da je
antisemitizam ozbiljan problem, 22 posto Nijemaca ne želi imati
židovske susjede, a 37 posto protivi se nacionalnom spomeniku žrtvama
Holokausta.
Međunaslov: "Steglitz se ne može sakriti"
Vodeći u borbi protiv podizanja spomenika bili su lokalni čelnici
stranke CDU (krćanski demokrati) kancelara Helmuta Kohla. Svojim su im
glasovima pomagali pripadnici Slobodnih demokrata (FDP), članice
Kohlove koalicije desnog centra u Bonnu, te krajnje desni
Republikanci.
Ignatz Bubis, predsjednik Središnjeg vijeća Židova za Njemačku,
kritizirao je čelnike Steglitza zbog obstruiranja projekta. On je
osobito uvrijeđen zbog činjenice što su se konzervativne stranke
oslonile na pomoć Republikanaca.
Konzervativni list Frankfurter Allgemeine Zeitung donio je dug članak
o sporu, te zaključuje:
"Steglitz se ne može sakriti. Čak i ako pokuša učiniti sve što može
ne bi li postao neprimjetljiv i zatvori se pred vanjskim svijetom u
svoju provincijalnu ljušturu, njegova maloumna bitka protiv
umjetničkog djela prerasla je u skandal dostojan jedne prijestolnice".
Steglitz je dugo bio jedan od najbogatijih okruga Berlina, s urednim
kućama, drvoredima i mirnim susjedstvom.
U njemu je 1933. godine živjelo 3.000 Židova. Mnogi su otišli kada je
Hitler došao na vlast, no još ih je uvijek bilo oko 1.600 kada su
nacisti počeli otpremati Židove u koncentracijske logore u Poljskoj.
Krajem rata u Steglitzu je još živjelo samo 136 Židova, prema
riječima Dietera Fitterlinga, povjesničara na berlinskom Slobodnom
sveučilištu, koji je ujedno i savjetnik za spomenik.
Čelnici Steglitza odlučili su kasnih 80-tih podići spomenik koji bi
obilježio sinagogu Steglitza uništenu u Kristalnoj noći u studenom
1938. godine , kada su nacistički smeđekošuljaši razbijali sinagoge i
lokale u posjedu Židova.
Godine 1992. skupina arhitekata na čelu s von Rosenbergom osvojila je
prvo mjestu na natječaju za izradu visokog zida s popisom imena Židova,
u dobi od 10 do 70 godina, koji su bili deportirani iz Steglitza.
Projektu se gotovo odmah usprotivila konzervativna koalicija u vijeću
okruga.
"To je neprikladan način pristupa našoj povijesti", kazao je Sonning
Augstin, čelnik FDP-a za Steglitz. "To je namjerna provokacija koja će
dovesti do vandalizma i izazvati desni ekstremizam."
Lokalni dužnosnici kazali su da vijeće podržava ideju o podizanju
nacionalnog spomenika žrtvama Holokausta - ali ne u Steglitzu. Za
Steglitz, kažu oni, bila bi dovoljna jedna manja ploča.
Ono što također brine vijeće jest činjenica da će bilo tko
promatrajući imena, adrese i datume rođenja tih 1.600 Židova upisanih
na ploču ugledati na ploči i odraz vlastitog lica.
"To je strašna provokacija", kazala je jedna postarija žena kada je
pogledala maketu spomenika. "To je vrlo uznemirujuće. Samo će izazvati
nevolje."
(Hina) rt br
270637 MET mar 94
27HHMM MET mar 94
(Hina) rt br