Nadnaslov:Rumunjska skupo plaća nepostojanje stranog duga
Naslov: Bez duga se ne može!
Podnaslov:Inzistiranje Chausescuovog režima na nepostojanju vanjskog
duga kao na jamstvu nezavisnosti zemlje pokazalo se
hendikepom za Rumunjsku, budući da zemlja teže dolazi do
stranih kredita u situaciji kada strani financijeri lakše
daju kredite zemljama koje su već njihovi dužnici.
"Rumunjska ne može izići iz sadašnje krize bez stranog
financiranja", upozorava ministar zadužen za reformu,
dok direktor Narodne banke ističe posljedice koje zemlja
trpi zbog loših gospodarskih poteza bivšeg režima i
nemogućnosti naplate svojih potraživanja.
Piše: Mihaela RODINA, AFP
BUKUREŠT - Prikazivano kao "veliki uspjeh" bivšeg režima Nicolaea
Ceausescua, nepostojanje vanjskog duga u trenutku Revolucije 1989.
godine pokazuje se danas kao hendikep za Rumunjsku.
Pristaša politike ekstremne strogosti, Ceausescu je u ožujku 1989.
godine uspio zaključiti povrat sveukupnog vanjskog duga zemlje, koji
je iznosio 12 milijardi dolara. Za nekadašnjeg prvog čovjeka
komunizma, zanesenog nacionaliste, strani krediti bili su sredstvo
"uplitanja" u unutarnje poslove.
Naprotiv, Rumunjska je u prosincu 1989. godine bilježila potraživanja
u vrijednosti od 3 milijarde dolara, posebno od izvoza zemljama
Bliskog Istoka, Afrike i Azije.
"Otplaćivanje vanjskog duga, naoko pozitivan element, bio je prije
prepreka u kasnijim naporima Rumunjske da dobije kredite", ocijenio je
Teodor Buftea, direktor rumunjske Narodne banke.
Financijeri su doista skloni posuđivati novac zemljama koje su već
njihovi dužnici.
Dakle, "Rumunjska ne može izaći iz sadašnje krize bez vanjskog
financiranja", upozorio je Mircea Cosea, ministar zadužen za reformu,
žaleći zbog mišljenja nacionalističkih sredina koje u tome vode rizik
od "gubitka nezavisnosti".
Posudba od 700 milijuna dolara koju je odobrio Međunarodni monetarni
fond (MMF) u prosincu prošle godine, nakon mučnih pregovora u trajanju
od skoro godinu dana, trebala bi biti deblokirana krajem travnja.
Dodat će se vanjskom dugu koji trenutno iznosi 3,3 milijarde dolara,
za zajmove koje su 1991. i 1992. godine dali MMF-a i Svjetska banka.
Međunaslov: Kako naplatiti potraživanja?
Kako bi dokazao "superiornost" komunističkog režima, Ceausescu je
također ohrabrivao rumunjski izvoz, posebno prema zemljama u razvoju,
usprkos slabim izgledima da od njih naplate svoja potraživanja.
S 1,7 milijardi dolara Irak se nalazi na čelu popisa koji obuhvaća
oko dvadeset zemalja dužnika Rumunjske. Slijedi Egipat s 200 milijuna,
Sudan (171 milijun), Mozambik (84 milijuna), prema izvješću Narodne
banke.
Od 3 milijarde dolara potraživanja, Bukurešt je ubrao samo 459
milijuna, uglavnom od Egipta. "Što više prolazi vrijeme, manji su
izgledi za povrat novca", tvrdi Buftea.
Rumunjska vlada je stoga nedavno podnijela parlamentu nacrt zakona
koji bi joj omogućio pregovaranje o naplati dugova po znatno nižoj
cijeni, koja bi se kretala od 5 do 50 centi po dolaru. Taj nacrt koji
je Senat usvojio proteklog tjedna treba još dobiti pristanak
Zastupničkog doma.
"Ideja da se ti zajmovi ne mogu povratiti po njihovoj prvotnoj
vrijednosti teško prolazi u Rumunjskoj. Pod komunističkim režimom nije
bilo govora o prihvaćanju podmirivanja duga po pregovaračkoj cijeni.
No, danas treba biti realist", objašnjava Buftea.
On se sa zebnjom prisjeća novinarske kampanje koju je 1991. godine
izazvalo zaključivanje sporazuma kojim se predviđalo ukidanje jednog
dijela duga Egiptu u zamjenu za rumunjsko sudjelovanje u planovima u
sektoru turizma.
(Hina) bnš br
211336 MET mar 94
211336 MET mar 94
(Hina) bnš br