ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - Članovi Hrvatskoga filološkog društva
(HFD-a) večeras su na godišnjoj skupštini u Zagrebu jednoglasno
podržali prijedlog da Hrvatski slavistički odbor postane tijelom
HFD-a, uz istodobno zadržavanje njegove neovisnosi glede izbora novih
članova.
Uz predstavnike svih sedam sekcija koje djeluju u sklopu HFD-a,
izvješća o radu između dviju godišnjih skupština podnijeli su i
članovi uredništava devet časopisa kojima je Društvo izdavač.
Istaknute su poteškoće glede nesustavnu distribuciju časopisa, te je
predloženo da se na razini HFD-a pokuša za to iznaći jedinstveno
rješenje. Glede činjenice da časopisi nisu dostupni ni većem broju
hrvatskih lektora u inozemstvu, dr. Josip Silić izvijestio je da se u
Ministarstvu znanosti i tehnologije pokreće akcija da se ta poteškoća
prevlada. Također je upozoreno da u Znanstvenoj biblioteci HFD-a u
proteklom razdoblju nije izišala niti jedna knjiga.
Predsjednica HFD-a Zrinka Babić izvijestila je o boravku hrvatskoga
izaslanstva na Međunarodnom slavističkom kongresu u Bratislavi te
izrazila žaljenje da taj događaj, obzirom na njegovo znanstveno
značenje, nije bio dostatnije popraćen u hrvatskim sredstvima
izvješćivanja.
U skopu godišnje skupštine HFD-a održana je i rasprava o hrvatskom
pravopisu u kojoj je sudjelovalo više hrvatskih jezikoslovaca.
Akademik Stjepan Babić najavio je da će uskoro izići Hrvatski pravopis
autora Finke, Moguša i Babića koji se nalazi na posljednjoj redakturi.
Podsjetivši da je zagrebačka nakladnička kuća Školska knjiga 1990.
tiskala pretisak toga pravopisa, akademik Babić izvijestio je da se u
pravopisu nije ništa bitno mijenjalo u odnosu na njegovo prvo izdanje.
Dodao je da se "za one odrednice koje je u pravopisu trebao mijenjati
i koje su predmetom sporenja zadržalo načelo kategorijalnog
dubletiranja, tj. ostavljene su dvije mogućnosti". Tako će se
primjerice, pojasnio je akademik Babić, množina od riječi petak moći
pisati kao petci, ali i kao peci.
Tijekom višesatne rasprave dotaknuta su i pitanja i sporenja u
svezi temeljne dileme: treba li hrvatski pravopis biti fonološki ili
morfonološki. Ademik Dalibor Brozović upozorio je da neki krugovi u
hrvatskoj znanstvenoj i inoj javnosti drže da je morfonološki pravopis
integralni dio hrvatske kulture. Ocijenio je da je glede rasprave o
jezičnoj problematici potrebno razvijati i zauzimati umjerena
stajališta, jer bi svako radikaliziranje moglo imati negativne
posljedice, kako za hrvatski narod i državu, tako i za struku kojoj je
jezik područjem znanstvenog bavljenja.
(Hina) ip mc
172246 MET mar 94
172246 MET mar 94
(Hina) ip mc