ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - Na redovitom, trećem saboru Hrvatske
biskupske konferencije (HBK), održanom od 15. do 17. ožujka u
Zagrebu, pod predsjedanjem kardinala Franje Kuharića, biskupi su
razmatrali brojna aktualna pitanja naše Crkve, priopćilo je večeras
Tajništvo HBK-a.
Uz članove HBK-a saboru su bili nazočni apostolski nuncij u Republici
Hrvatskoj msgr. Giulio Einaudi, izaslanik Talijanske biskupske
konferencije, tršćanski biskup msgr. Lorenzo Bellomi te subotički i
mostarski biskup i sarajevski pomoćni biskup. Svečanu koncelebriranu
misu hrvatskih biskupa sa zagrebačkim vjernicima u katedrali u Zagrebu
predvodio je kardinal Kuharić, a propovijedao je splitski pomoćni
biskup msgr. Marin Barišić.
U izvještaju o dosadašnjem radu Komisije HBK-a za odnose s državom
Hrvatskom msgr. Srećko Badurina iznio je da je u osam mjeseci rada te
komisije održano pet radnih susreta s odgovarajućom Državnom komisijom
te su načeta brojna pitanja. Za daljnji rad, koji bi trebalo ubrzati,
Komisija za odnose s državom dobila je od HBK-a određena uputstva o
stavovima, koje će zastupati u daljnjim pregovorima glede pojedinih
pitanja. Biskupi su tako raspravljali o reguliranju pravnog položaja
Crkve i pravne osobnosti crkvenih ustanova. Biskupi su zauzeli stav da
vjernici vjenčanjem u Crkvi ostvaruju zakonske posljedice i na
području civilnog zakonodavstva pa bi tako trebalo riješiti to pitanje
u novom zakonu. Biskupi drže da bi vjeronauk u školi trebalo načelno
regulirati zakonom i posebnim ugovorom između HBK-a i hrvatske Vlade.
Pitanje visokih bogoslovnih škola trebalo bi reglirati posebnim
ugovorom kojim bi se zajamčila specifičnost visokih bogoslovnih škola
kao crkvenih ustanova s pravom javnosti. I pitanje visokih škola za
spremanje nastavnika vjeronauka u osnovnim i srednjim školama, stalnih
pastoralnih suradnika, stalnih đakona, crkvenih glazbenika, animatora
duhovnosti i katoličkih novinara trebalo bi regulirati posebnim
ugovorom tako da bi te škole bile privatne s pravom javnosti. Biskupi
su s tim u vezi također raspravljali kako definirati oblik financijske
pomoći koju bi država bila dužna doznačivati Crkvi.
Hrvatska biskupska konferencija ustanovila je potrebu da se u
Hrvatskoj osnuje vojni ordinarijat pa će poslati molbu Svetoj Stolici
da pokrene uobičajeni postupak.
Biskupi su razmotrili i neka dosad uočena protokolarna pitanja u
odnosima Crkve i države. HBK-a je razmotrila i odobrila Pravilnik o
radu Vijeća za nauk vjere i katehizaciju. Nakon što su prošle godine
osnovali Nacionalni katehetski ured, biskupi su sada raspravili i
prihvatili na tri godine ad experimentum Pravilnik o radu tog ureda.
Biskup Marin Srakić izvijestio je o učinjenom da bi se dugogodišnjim
vjeroučiteljicama priznale stručne ekvivalencije u izobrazbi u odnosu
prema rangovima koje određuje civilno zakonodavstvo. Biskupi su
raspravljali o izradi katekizma te su informirani o trenutnoj fazi
pothvata izdavanja hrvatskog prijevoda Katekizma Katoličke crkve.
Budući da biskupima dolaze pitanja u svezi s pretvorbom nekadašnjeg
društvenog vlasništva i da bi mogli steći uvid u moralni vid tog
društvenog procesa, biskupi su pozvali Ivana Penića, predsjednika
Hrvatskog fonda za privatizaciju da ih informira o zakonskim odredbama
i dosadašnjoj praksi te da im odgovori na određena pitanja.
Veliku pozornost biskupi su posvetili i pitanjima služenja naše Crkve
elektronskim medijima te su odlučili da se nastave nastojanja kako bi
se uspostavio katolički radio te TV-studio.
Raspravljajući o Godini obitelji, biskupi su poželjeli da "Pismo pape
Ivana Pavle II. obiteljima" dođe u što veći broj hrvatskih obitelji.
Biskup Želimir Puljić izvijestio je o različitim inicijativama koje su
već poduzete ili će se još poduzeti u pastoralu i na drugim područjima
za promicanje vrijednosti obitelji i njihove evangelizacije. Biskupi
su preporučili da se što više naših obitelji iz svih biskupija odazove
na poziv Papinskog vijeća za obitelj za sudjelovanje na Susretu Sv.
Oca s obiteljima iz svega svijeta 9. listopada u Rimu. Biskupi posebno
preporučuju svim djelatnicima u sredstvima društvenog priopćavanja,
osobito televiziji, da u Godini obitelji objavljuju što više priloga u
kojima se promiču pozitivne vrijednosti obiteljskog života. Biskupi
pozivaju sve katoličke obitelji da obnove praksu svakodnevne molitve
te preporučuju moljenje ispovijesti vjere Hrvata katolika.
Biskupi su odobrili statute privatnih vjernčkih društava: "Križarska
organizacija" i "Kap dobrote".
Razmatrajući pitanje o otvaranju katoličkih škola biskupi ohrabruju
takve inicijative te su povjerili Vijeću za sjemeništa da prouči
konkretna pitanja koja su s tim u svezi.
Biskupi uočavaju porast konzumiranja droge i alkoholizma kao
egzistencijalni problem u našem narodu te pozivaju sve institucije da
se ozbiljno posvete tom problemu kako glede sprečavanja tako i
liječenja. Očekuju da će se tim problemom sustavnim programom baviti
obrazovne ustanove, a od sredstava društvenog priopćavanja, osobito
televizije, da će donositi više edukativnih priloga. Biskupi ohrabruju
inicijative na tom području u našoj Crkvi.
Predsjednik Hrvatskog Caritasa msgr. Vladimir Stanović izvijestio je
biskupe o radu Hrvatskog Caritasa u 1993., te o pomaganju u proljetnoj
sjetvi - jednom od sadašnjih Caritasovih projekata. Također je
izvijestio biskupe o suradnji Hrvatskoga Caritasa s Međunarodnom
katoličkom organizacijom za Migraciju sa sjedištem u Ženevi, a koja
ima svoj ured i u Zagrebu, te s drugim nacionalnim Caritasima i
Međunarodnim Caritasom. Istaknuo je da se u posljednje vrijeme jako
smanjuje humanitarna pomoć Hrvatskoj.
Biskupi su odlučili uspostaviti Komisiju HBK-a za kulturu, a za
predstjnika Komisije imenovali su biskupa msgr. Đuru Kokšu.
Na poziv Poljske biskupske konferencije kao izaslanik HBK-a na
plenarnom zasjedanju koncem travnja sudjelovat će biskup msgr. Đuro
Kokša, a na poziv Španjolske biskupske konferencije na njenom
zasjedanju sudjelovat će porečko-pulski biskup msgr. Antun Bogetić.
Biskup msgr. Srećko Badurina izvijestio je o nedavnom pohodu
izaslanstva HBK-a Mađarskoj biskupskoj konferenciji.
Biskupi su informirani o prozelitskom nametanju školama i osobama
kojima je potrebna humanitarne pomoći vlastitih publikacija od strane
baptista i još nekih kršćanskih denominacija te izrazili zbog toga
svoje žaljenje jer se time narušavaju ekumenski odnosi u našoj državi,
stoji u priopćenju Tajništva HBK-a.
(Hina) pp mc
172107 MET mar 94
172107 MET mar 94
(Hina) pp mc