ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - U gospodarstvu je, po podacima policije,
prošle godine počinjeno 8.271 kazneno djelo, što je neznatan pad
otkrivenih i obrađenih kaznenih djela za 0,6 posto u odnosu na 1992.
godinu.
No, riječ je samo o otkrivenim kaznenim djelima, dok je 'tamna'
brojka, tvrde znalci, znatno veća. Brojke u toj vrsti kriminala samo
su, naime, putokazi za procjenjivanje stvarnog stanja. Kriminal u
gospodarstvu zauzima posebno mjesto u crnoj kronici društvenog života.
Prevare, čekovi bez pokrića, fiktivna privatna poduzeća, zlouporabe
rukovodećih položaja, financijski inženjering, fiktivne
dokapitalizacije, kupoprodaje automobila na leasing, sve su to
različiti pojavni oblici toga naročitog oblika kriminala. Njegovi
počinitelji obično odbijaju društvo 'običnih' kriminalaca, premda ih,
osim načina protupravnog stjecanja tuđe imovine, od njih ništa drugo
ne razlikuje.
Djelatnici Sektora kriminalističke policije Ministarstva unutarnjih
poslova, koji se bave gospodarstvenim kriminalom, bilježe da je
kriminala u gospodarstvu najviše u velikim gradovima - Zagrebu,
Rijeci, Splitu i Osijeku, čak 63,3 posto od ukupno počinjenih
kriminalnih djela na tim području.
Prevara je prva na listi kaznenih djela počinjenih u gospodarstvu. U
protekloj je godini u Hrvatskoj zabilježeno 2.612 prevara, dok ih je u
1992. godini bilo 1.438, a 1991. godine 1.125. Najunosniji oblik
prevara bio je financijski inženjering, a tridesetak prijavljenih
poduzeća i agencija za financijski inženjering oštetilo je građane,
kako procjenjuju u MUP-u RH, za oko 70 milijuna njemačkih maraka.
Među prevarama koje su do očiju javnosti najčešće dospijevale brojnim
skandalima, posebice je zanimljiv primjer poslovanja agencije koja je
potraživala kredite za gradnju stanova u Austriji, nudeći ulagačima
primamljivu kamatu i kasniju mogućnost otkupa tog stana. Ulagači su
bili uglavnom liječnici, ulozi su bili po 100.000 i 200.000 njemačkih
maraka, no u konačnici tog slučaja ulagači su ostali bez novca, a
'graditelji' su upućeni na izdržavanje višegodišnjih zatvorskih kazni.
Sličan je slučaj i poduzeća koje je izigralo stotine građana,
pokupivši im novac, a da im nikada nije isporučilo automobile, dok su
tek za nijansu drukčije bile prevare u obliku "time shearinga" ili pak
"happy linea", izviješćuju djelatnici MUP-a.
Po brojnosti odmah do prevara su kaznena djela krivotvorenja isprava
i službenih isprava. U protekloj godini bilo je zabilježeno 2.506
takvih slučajeva.
Ta dva kaznena djela zajedno - prevara i krivotovrenje isprava-
obuhvaćaju 61,9 posto svih kaznenih djela s područja gospodarskog
kriminaliteta.
Direktori i ostali na rukovodećim položajima zlouporabili su u
prošloj godini svoje položaje u 723 prijavljena slučaja. Godinu ranije
bilo je 416 takvih slučajeva, a 1991. godine 457. Izražene u novcu te
zlouporabe iznose za 1991. godine oko 114.000.000 hrvatskih dinara, a
za 1992. godinu 639.000.000 dinara. Za proteklu, 1993. godinu policija
još nije izračunala visinu štete, no, po već ustaljenom godišnjem
rastu, iznos će biti velik.
U jednom od brojnih primjera zlouporaba, direktor poduzeća je tijekom
pretvorbe, putem dokapitalizacije, sklopio ugovor sa štednom kreditnom
zadrugom o dugoročnom depozitu na iznos od 54 milijuna dinara u svrhu
dodjele kredita, za sebe i još neke zaposlene. Rok otplate bio je pet
godina, bez kamata. Potom je dao nalog financijskoj službi da izda
virmansku doznaku navedenoj zadruzi, potpisavši je, da bi istodobno s
direktorom zadruge dogovorio da se taj iznos uplati na žiro-račun
poduzeća kao uplatu dokapitalizacije, i to na ime direktora i
suradnika. Sve je 'uredno' provedeno kroz papire i Hrvatski fond za
privatizaciju dobiva potvrdu da je sve plaćeno, a iz te potvrde ne
vidi se čija su sredstva. Uglavnom, šteta za poduzeće iznosila je 54
milijuna dinara, odnosno, preračunato, 564.830 njemačkih maraka, dok
je za državu šteta četiri puta viša - 244 milijuna dinara.
Izdavanje čeka bez pokrića sve je učestalije kazneno djelo, kao i
pronevjere. Primanje i davanje mita posebno je teško nadzirati, a broj
od 39 zabilježenih slučajeva sigurno je daleko od stvarnog. Utaja
poreza također postaje, kažu inspektori, sve češća: 1991. godine bilo
je 52 prijavljena utajivača poreza, godinu kasnije 95, da bi ih prošle
godine policija prijavila 255, no količina utajenog novca ostaje
neizmjerljiva.
Postoji još niz kaznenih djela koja se mogu svrstati pod kriminal u
gospodarstvu, primjerice, krivotvorenje i raspačavanje novca,
nedopuštena trgovina, krijumčarenje automobilima, drogom i
umjetninama, šverc oružjem i slično, no, to su djela koja u
policijskim podjelama spadaju pod nadležnost Odjela za organizirani
kriminal.
Otkrivanje počinitelja kaznenih djela u gospodarstvu složen je i
mukotrpan posao te iziskuje, po mišljenju inspektora MUP-a RH, često i
mjesece upornog 'kopanja' po bezbrojnim papirima. Ta se vrst
kriminala, naime, pokazala vrlo unosnom i teško raskrinkavajućom, jer
se u sve više slučajeva temelji na prethodnom dogovoru ili udruživanju
počinitelja.
(Hina) rd sp
060832 MET mar 94
06HHMM MET mar 94
(Hina) rd sp