ZAGREB, 3. ožujka (Hina)
GAS AMERIKE (VOA)
Američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter W. Galbraith govorio je na
radiju Glas Amerike (VOA) o washingtonskom sporazumu."Iako su za mnoge
washingtonski razgovori došli neočekivano, ideja da se bosanski
Hrvati i Muslimani povežu bila je vrlo logična. Ni jedni ni drugi sami
nisu mogli opstati unutar Bosne, a zajedno mogu stvoriti zajednicu s
dobrim izgledima koja se može gospodarski povezati sa Zapadom.
Gospodin Galbraith objašnjava kako je došlo do pregovora i zašto je
logično da takav entitet u Bosni bude u bliskim odnosima s Hrvatskom.
Osim toga, ovim se sporazumom približava dvije skupine koje su bile
glavne žrtve agresije pod pokroviteljstvom Beograda. Bilo je apsurdno
da se te dvije skupine bore međusobno, posebice nakon masakra na
sarajevskoj tržnici kada je obnovljena odlučnost Zapada da dokrajči
sukob te nakon vojne akcije u obliku ultimatuma. Predsjednik Clinton i
državni tajnik Christopher shvatili su da to neće biti dovoljno, ali
je stvorena prilika da se oživi proces pregovora. Izaslanik Redman je,
putujući između jedne i druge strane, našao očitim da obje žele
sporazum i tako je donesena odluka da ih se što prije dovede u
Washington. Ni jedna strana nije mogla dobiti sve što želi jer ne bi
moglo biti uspješnog rezultata, ali mislim da su i jedni i drugi
zadovoljni s konačnim dokumentom. Dogovorena je konfederacija između
Hrvatske i federativne jedinice koja se sastoji od Muslimana i
bosanskih Hrvata.
Pretpostavlja se da će odnosi biti vrlo bliski. Gospodarska unija,
carinska unija, slobodan protok ljudi i robe, možda i zajednička
valuta, ali dvije bi zemlje bile odvojene međunarodne jedinice i obje
bi bile zastupljene u UN. Što se tiče dijela BiH pod srpskim nadzorom,
veleposlanik Galbraith je rekao da se u novom aranžmanu jasno pozivaju
i Srbi da se ravnopravno pridruže federaciji. Oni će zaista biti
sučeljeni s izborom da uđu u federaciju, a federacija s Hrvatskom ući
će u zapadni svijet. Dio procesa je i obveza SAD da u suradnji s
europskim partnerima radi na što bržoj integraciji Hrvatske i nove
jedinice unutar Bosne u zapadni gospodarski i politički sustav, što
znači primanje gospodarskih i političkih beneficija, ili da se povežu
sa zemljom koja je pod ekonomskim sankcijama, odnosno biti dio
prošlosti ili dio budućnosti. To je njihov izbor.
Što se tiče nagađanja o pridruživanju Srba iz Bosne Jugoslaviji,
gospodin Galbraith je naglasio da se sporazumom vrlo jasno predviđa da
je BiH jedna međunarodna jedinica dok mogućnost odcjepljenja Srba nije
predviđena. Po njegovu mišljenju, nekakvi će se odnosi morati
izgraditi između Srba i nove federacije u BiH jer je gotovo nemoguće i
zamisliti bijedu i nevolju koja bi tamo snašla Hrvate, Srbe i
Muslimane kada bi divljački rat, kojem smo gotovo dvije godine
svjedoci, trajao petnaest godina kao u Libanonu. Gospodin Galbraith je
istaknuo da je unatoč velikom napretku put do konačnog mira još vrlo
dug".
Pregled tiska Britanskog radija - BBC
Britanski politički dnevnici javljaju o dvjema usporednim
inicijativama s kojima dvije sile, Amerika i Rusija, sada pristupaju
krizi u BiH, a svaka na drugoj strani. Washington je pokrovitelj
nastajanja hrvatsko-muslimanskog saveza. Prvo federacija u Bosni,
zatim konfederacija s Hrvatskom. Moskva se angažira na strani
bosanskih Srba. Prvo razmještajem svojih postrojba kod Sarajeva, a
sada, najnovije, ponudom da njezini vojni promatrači nadgledaju
tuzlansko uzletište, a u kojem bi slučaju bosanski Srbi dopustili
njegovo otvaranje. Uzletište je opkoljeno postrojbama bosanskih Srba
kojima rok UN za prekidanjem opsade istječe za manje od tjedan dana. U
Washingtonu su pod američkim pokroviteljstvom četiri dana pregovarali
bosanski premijer Haris Silajdžić, hrvatski ministar vanjskih poslova
Mate Granić i čelnik bosansko-hercegovačkih Hrvata Krešimir Zubak, a u
Moskvi je na razgovorima s ruskim ministrom vanjskih poslova Andrejem
Kozirevim bio čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić. Britanski
dnevnici u svojim prvim izdanjima najavljuju sklapanje
hrvatsko-muslimanskog sporazuma u Washingtonu, koji je bio potpisan
kada su listovi već bili u tisku.
Financial Times u svom izvješću javlja kako su Washington i
Moskva pokrenuli naprijed bosanski mirovni proces. List dodaje kako se
američki dužnosnici nadaju da će njihov plan o hrvatsko-muslimanskom
savezu pojačati pritisak na bosanske Srbe da pristanu na mir.
The Guardian navodi kako je Rusija svojom tuzlanskom
inicijativom koju je ministar Kozirev nazvao velikim korakom Moskve u
njezinom mirovnom angažmanu na Balkanu napravila novi proboj. List
tome suprotstavlja gnjevnu reakciju bosanske vlade u Sarajevu te
navodi riječi bosanskog potpredsjednika Ejupa Ganića koji kaže: 'Već
sada imamo više nego dovoljno Rusa u Bosni. Ova tehnika ubacivanja
Rusa u bosansku situaciju pred nosom Zapada je neprihvatljiva'.
SAD i Rusija, piše The Independent, boreći se za utjecaj u BiH,
pokrenule su međusobno neovisne diplomatske inicijative koje bi
Republiku mogle podijeliti na sferu utjecaja Zapada i sferu utjecaja
Rusije. O hrvatsko-muslimanskom sporazumu list piše kako je
jučer bilo sve više znakova da je mogućnost nastajanja ovoga saveza
bosanske Srbe ponukala na napad na muslimanske tvornice oružja, koji
je za njih loše završio.
Austrijski list "DIE PRESSE" u povodu potpisivanja
hrvatsko-muslimanskog sporazuma u Washingtonu danas objavljuje
raščlambu "Hoće li Bosna izazvati novu podjelu Europe?" svog dopisnika
Andreasa Zumacha.
"Zajednička država bosanskih Muslimana i Hrvata na 51 posto površine
Bosne i Hercegovine, povezana s Hrvatskom gospodarskim i carinskim
savezom i zajedničkom obrambenom politikom; prepuštanje 49 posto
teritorija Bosne Srbima i opcija priključenja Srbiji - opisani model
rješenja predmet je pregovora koji se u Washingtonu vode od početka
ovog tjedna. Prošlog tjedna, u četvrtak, hrvatski predsjednik Tuđman
službeno se prestao opirati obnovi hrvatsko-muslimanskog saveza,
raskinutog u travnju 1992.
Tim potezom Tuđman je popustio pod prijetnjama sankcijama i obećanjima
o gospodarsko-političkoj suradnji kojima su Bonn, u ime ES, te Ankara,
Vatikan i Washington nastojali utjecati na vladu u Zagrebu - u bliskom
dogovoru s Moskvom. Uzrok sklapanja tog neobičnog saveza bila je
zabrinutost zbog formiranja države bosanskih Muslimana koja bi mogla
postati europskom predstražom fundamentalističko-islamskih struja.
Nakon dvogodišnjih neuspješnih pokušaja posredovanja opisani model
prvi put pruža realne izglede za kraj rata.
Iz geopolitičkog aspekta, on je doduše problematičan jer vodi u smjeru
konačne podjele bivše Jugoslavije na zonu utjecaja Zapada i na zonu
utjecaja Istoka, odnosno Rusije.
Osim spomenute podjele, nagovještaj rješenja za Bosnu rezultirat će
novim učvršćivanjem vjersko-kulturnih granica između srednje i zapadne
Europe i pravoslavnog slavenskog dijela kontinenta. Duž tih granica
bit će pooštrene i gospodarske i političke razlike. Takav razvoj
događaja istodobno će potaknuti novu istočno-zapadnu podjelu između
stabilnog bloka ES, NATO-a i WEU na jednoj i Rusije, Ukrajine,
Rumunjske, Bugarske i Srbije/Crne Gore na drugoj strani. Logika takvog
razvoja događaja upućuje na zaključak da bi se i Grčka na kraju mogla
pridružiti istočnoj strani", piše dopisnik list iz Washingtona Andreas
Zumach.
(Hina) dr
030046 MET mar 94
03HHMM MET mar 94
(Hina) dr