Nadnaslov:Japan: Sustav doživotnog zaposlenja pod sve većim pritiskom
Naslov: Doživotno zaposlenje - da ili ne?
Podnaslov:Tradicionalni doživotni sustav zapošljavanja nailazi u
Japanu na sve veće osporavanje. Recesija koja otvara i
pitanja o troškovima radne snage te izaziva i sve veću
prikrivenu ili otvorenu nezaposlenost, dovodi u pitanje
i opstanak tradicionalnog sustava senioriteta u kojem je
duljina boravka u tvrtki imala prednost nad zaslugama.
TOKIO - Ken-ichi Kumagai, stariji dužnosnik japanske konfederacije
sindikata (Rengo), namršti se svaki puta kada u novinskim naslovima
pročita i najmanju naznaku činjenice da bi se tradicionalni doživotni
sustav zapošljavanja mogao imalo promijeniti.
"U ovoj homogenoj zemlji, doživotno zaposlenje i sustav senioriteta
razvijeni su jer su smatrani najpogodnijom radnom tradicijom", navodi
Kumagai.
"O takvoj tradiciji kojom se težilo održanju stabilnosti tržišta
radne snage ne valja raspravljati sa emocijama u vrijeme kada se Japan
bori da se izbavi iz recesije", navodi Kumagai.
"Ovaj je sustav vrsta ideologije koja ima za cilj pravednost prema
svakom djelatniku", kaže on u jednom nedavnom interviewu.
No, stvarnost doživotnog zaposlenja i sustava senioriteta - prema
kojem su radnici plaćeni po dužini boravka u tvrtki a ne prema zasluzi
- pokazuje činjenica da danas samo 20 posto djelatnika doživotno
ostaje u tvrtkama u kojima su se nakon fakulteta zaposlili i u kojima
se više nagrađuje vjernost nego li zasluge.
Nekolicina ekonomista i kritičara mišljenja je da bi sustav
doživotnog zaposlenja valjalo promijeniti.
"Doživotno raditi u jednoj tvrtki koja funkcionira po ovakvom sustavu
djelatnicima nije probitačno ukoliko ne postoje izgledi da
gospodarstvo nastavi s razvojem", navodi Taichi Sakaiya, dužnosnik
ministarstva vanjske trgovine i industrije u nedavno objavljenom
članku na spomenutu temu.
U takvom su sustavu mladi djelatnici plaćeni puno manje nego li
zaslužuju. Ukoliko se desi da se tvrtka u kojoj su zaposleni suoči sa
problemima, dužina boravka u tvrtki i fiksne niske platne skale rade
protiv njih, navodi Sakaiya.
Kada tvrtka dođe u situaciju da otpušta svoje djelatnike, oni od neke
druge tvrtke ne mogu očekivati veće plaće budući ih u tome priječi
sustav senioriteta.
Međunaslov: Troškovi radne snage u stalnom porastu
Sada su najčešća meta promijena u sustavu zapošljavanja, uzrokovanih
gospodarskim padom, srednjovječni činovnici koje premiještaju u
filijale na lošije plaćena radna mjesta ili im pak nude raniji odlazak
u mirovinu.
"Troškovi radne snage bez obzira na sva nastojanja i dalje rastu",
naveo je Takeshi Nagano, predsjedavajući japanske Federacije udruženja
poslodavaca (Nikkeiren) na nedavno održanom seminaru.
Ocjenjuje se da japanske tvrtke na svojim platnim listama imaju od
milijun do tri milijuna viška djelatnika za koje u stvari i nema
pravog posla. Nacionalni bi postotak nezaposlenosti porastao za šest
posto - u prosincu je taj postotak bio ispod tri posto - kada bi
došlo do otpuštanja viška radne snage.
"Prioritet bi trebao biti uvođenje sigurnosti radnog mjesta...No
bojim se da bi tvrtke u riješavanju problema viška radne snage mogle i
pretjerati", izjavio je Nagano.
Nezaposlenost je u Japanu u prosincu iznosila 2.9 posto, što je
najveći postotak zabilježen u posljednjih šest i pol godina.
Ekonomisti očekuju da će krajem godine nezaposlenost doseći 3.5 do 4
posto.
Tvrtka Hoya Corp. koja proizvodi optička stakla jedna je od tvrtki
koje rade na ukidanju doživotnog zaposlenja kao i sustava senioriteta.
Prošlog je tjedna njezin glasnogovornik izjavio da tvrtka razmatra
mogućnost uvođenja novog sustava obračunavanja plaća koji bi se
temeljio na zaslugama a ne na hijerarhiji, a sve to sa ciljem da se
osigura profit bez obzira na porast na području prodaje.
Hoya također planira za djelatnike starije od 55 godina uvesti
smanjivanje plaća za trideset posto ili odlazak u mirovinu.
Veliki proizvođač alatnih strojeva Okuma Corp. već je poduzeo
kontroverzne korake smanjivanja granice za odlazak u mirovinu sa 60 na
56 godina starosti ne bi li se lakše nosio sa sadašnjom gospodarskom
situacijom.
Radnički su se sindikati složili sa takvom odlukom, dok joj se
ministarstvo rada snažno usprotivilo. To je navelo japanske tvrtke da
dobnu granicu za odlazak u mirovinu zadrže iznad ili do 60 godina
starosti.
"Zakonom ta dobna granica nije regulirana, no mi smo od tvrtki
zatražili da je ne spuštaju ispod 60 godina starosti budući je broj
starijih osoba u porastu", izjavio je dužnosnik spomenutog
ministarstva.
Prema objavljenim procjenama do godine 2010., Japanci stariji od 65
godina sačinjavat će 21 posto stanovništva, dok ih je danas 14 posto.
"Od tvrtke Okuma smo zatražili da granicu za odlazak u mirovinu što
prije vrati na 60 godina starosti", navodi jedan dužnosnik
ministarstva rada.
Iz Okume su javili da će razmotriti situaciju no nikakva obećanja
nisu data obzirom na postojeću situaciju u poslovnom svijetu.
(Hina) gm br
270345 MET feb 94
270345 MET feb 94
(Hina) gm br