ZAGREB, 23. veljače (Hina)
RIM - Hrvatski ministar vanjskih poslova dr Mate Granić i njegov
domaćin šef talijanske diplomacije Beniamino Andreatta danas su
poslije podne u Rimu tijekom razgovora i radnog ručka podrobno
razmotrili sadašnje političke prilike na prostoru bivše Jugoslavije, a
posebice u BiH.
Glavna tema njihova dugog i srdačnog razgovora bile su inicijative za
uređenje hrvatsko-muslimanskih odnosa u BiH, ustroj buduće
bosanskohercegovačke države i njezini odnosi s Hrvatskom. Dr Granić je
ministra Andreattu upoznao sa sadašnjim stanjem intenzivnih pregovora
s premijerom BiH Harisom Silajdžićem.
Obojica su se ministara zauzela da se sva sporna pitanja riješe
pregovorima i mirnim putem.
U razgovorima je sudjelovao i veleposlanik RH u Italiji dr Davorin
Rudolf. Nakon gotovo dvosatnog sureta s talijanskim ministrom vanjskih
poslova dr. Mate Granić se uputio u Vatikan na ranije nepredviđene
razgovore s nadbiskupom Jean Louis Taurrant, ministrom vanjskih
poslova Svete Stolice.
BONN, 23. veljače (Hina) - U Bonnu su u zgradi Ministarstva vanjskih
poslova prije podne održani razgovori šefova diplomacija Hrvatske i
Njemačke dr. Mate Granića i Klausa Kinkela.
Jedno i po satni susret dvojice ministara, kojem su bili nazočni i
veleposlanici Horst Wiesel i dr. Ivan Ilić, protekao je u vrlo
otvorenoj i prijateljskoj atmosferi. Bilo je riječi o načinima za
cjelovito rješenje krize u BiH na temelju akcijskoga plana EU, zatim o
uređenju odnosa Hrvata i Muslimana u BiH te o budućim odnosima
Hrvatske i BiH.
Ministar Granić je svojeg domaćina podrobno upoznao s tijekom
pregovora što ih je vodio s bosanskohercegovačkim premijerom Harisom
Silajdžićem, a Klaus Kinkel je hrvatskom ministru prenio zaključke i
stajališta jučerašnjeg bonskog sastanka visokih dužnosnika EU, SAD,
Rusije, Kanade i UN.
Brojne novinare je nakon sastanka posebno zanimalo jesu li Granić i
Kinkel razgovarali o statusu Mostara i o nazočnosti pripadnika HV u
BiH. Njemački ministar je odgovorio da ga je dr. Granić izvjestio o
dosadašnjem povlačenju oko 600 dragovoljaca i nekih elemenata HV koji
su bili raspoređeni na prostoru lijeve obale Neretve. Govoreći o
prilikama u Mostaru ministar Granić je podsjetio da je HVO proglasio
jednostrani prekid vatre u tom području, a također je izrazio nadu da
će se tijekom za danas najavljenog susreta generala Ante Rose i Rasima
Delića postići dogovor o prekidu neprijateljstava između Hrvata i
Muslimana u BiH.
Ministar Kinkel je s tim u vezi dodao da ga zabrinjava nastavak
muslimanske ofenzive u srednjoj Bosni. Njemački je ministar vanjskih
poslova najavio da će na sutrašnjoj sjednici svoju vladu opsežno
informirati o ukupnom tijeku mirovnoga procesa. Napomenuo je, da je s
dr. Granićem razgovarao i o statusu hrvatskih izbjeglica u Njemačkoj
što je za bonsku politiku vrlo važno unutrašnje pitanje.
Obojica su ministara izrazila zadovoljstvo značajnijom i aktivnijom
ulogom SAD u rješavanju krize, a za prijedlog ruskog predsjednika
Borisa Jeljcina o odravanju sumita o BiH ministar Kinkel drži da je
potebna pomna i duža priprema.
ZAGREB - "Nadamo se da će se sada na prostoru bivše Jugoslavije ipak
kriza prevladati mirnim putem jer je međunarodna zajednica, premda
kasno, spoznala da se balkanski problem ne može promatrati odvojeno",
izjavio je na današnjoj konferenciji za novinstvo u hrvatskom Saboru
drugi predsjednik Narodnog vijeća Austrijske narodne stranke (OEVP) i
voditelj izaslanstva austrijskog parlamenta dr. Robert Lichal (Lihal).
U austrijskom parlamentarnom izaslanstvu, koje je u ponedjeljak
doputovalo u posjet Hrvatskoj, zastupljeni su čelnici svih austrijskih
parlamentarnih stranaka.
Dr. Lichal je kazao da se na kraju ovog i pragu sljedećeg stoljeća ne
smije dopustiti mijenjanje granica silom. To vrijedi i za Hrvatsku, i
za Bosnu i Hercegovinu. Bilo bi dobro da se već na početku učinilo sve
kako bi se zaustavio rat, ali na žalost onomu tko je napadnut nije
omogućena obrana.
Dr. Lichal je, govoreći o prognanicima, istaknuo da Austrija visoko
cijeni sva nastojanja Hrvatske u pružanju dobrotvorne pomoći.
Austrijsko se izaslanstvo moglo uvjeriti da su prognanici u Hrvatskoj
dobro opskrbljeni, kazao je, dodajući kako će austrijski parlament
učiniti sve da se im omogući siguran povratak.
Dr. Lichal je na kraju kazao kako Austrija podupire nastojanja
Hrvatske da povrati i reintegrira trenutačno okupirana područja.
SARAJEVO - Pripadnici UNPROFOR-a i 48 sati poslije isteka ultimatuma
pronalaze srpske topove po položajima oko Sarajeva, izjavio je danas
glasnogovornik zaštitnih snaga UN Bill Aikman.
"Iznenađujuća je količina materijala ostavljena svuda okolo", kazao
je on i dodao: "Mnogi topnički položaji nalaze se u dubokom snijegu,
ledu i na nepristupačnim mjestima. Jasno je da su imali problema s
povlačenjem a i nama je teško izvući to oružje".
On je kazao da izvješća s terena govore o tome da su neki topovi na
tim položajima doslovce zaleđeni.
Aikman je rekao da je nakon isteka ultimatuma UNPROFOR locirao još
121 sumnjivi položaj na brdima oko Sarajeva, za koji prije nisu znali,
ali da je s njih uglavnom uklonjeno naoružanje.
On je dodao da su na najmanje četiri mjesta ostali u djelotvornom
stanju, a da se još osam mjesta provjerava.
Agencija UPI javlja da je u utorak navečer po prvi put teže prekršen
prekid vatre u Sarajevu kada je jedna minobacačka mina pala na
područje Kreka Potoka. Agencija prenosi da snage UN ispituju tko je
ispalio minu.
ZAGREB - U Zagrebačkom zapovjedništvu UNPROFOR-a sastali su se danas
poslijepodne supredsjedatelji Međunarodne konferencije o bivšoj
Jugoslaviji lord David Owen i Thorlvald Stoltenberg, podtajnik UN-a za
mirovne operacije Koffi Annan i posebni izaslanik glavnog tajnika UN
Yakuski Akaski.
Sastanak je u tijeku a očekuje se da će na njemu biti riječi o stanju
mirovnih aktivnosti UN-a na prostoru bivše Jugoslaviji kao i o
produženju mandata UNPROFOR-a koji istjeće krajem travnja, doznaje se
iz diplomatskih izvora UN.
MOSKVA - Glasnogovornik ruskog predsjednika Borisa Jeljcina, Vjačeslav
Kostikov optužio je u srijedu NATO da je u politici prema BIH rob
hladnoratovske ideologije, javila je agencija ITAR.
On je kritizirao planove da se NATO-va prijetnja zračnim napadima
proširi od Sarajeva na druge dijelove BiH, te je izjavio kako Rusija
neće sudjelovati ni u kakvim "žrtvenim obredima".
Kostikov je kazao da je Jeljcinova intervencija da se pretekne
NATO-va prijetnja o bombardiranju srpskih položaja oko Sarajeva
izazvala "teško skriveno razočarenje" NATO-a.
"Stječe se dojam da je NATO, unatoč svojoj miroljubivoj retorici, još
uvijek zatočenik hladnoratovske ideologije", rekao je Kostikov.
Njegov napad na NATO, koji ima jak prizvuk hladnoratovskih
protuzapadnih govora komunističkih ideologa, jedan je od najoštrijih
koje je službena Moskva uputila na račun Zapada u posljednjim
godinama, primjećuje Reuter.
MOSKVA - Veleposlanik SAD-a Thomas Pickering (Tomas Pikering) izjavio
je u srijedu da je uložio službeni prosvjed Rusiji zbog dužnosnika
CIA-e koji je optužen za špijuniranje u korist Moskve.
"Uložio sam službeni prosvjed", izjavio je Pickering novinarima
ispred ruskog Ministarstva vanjskih poslova nakon razgovora sa
zamjenikom ministra Sergejem Lavrovim.
U slučaju koji je izazvao bijes u Washingtonu, Aldrich Ames (Oldridž
Eims), bivši šef kontraobavještajne službe CIA-e i njegova supruga
Mary (Meri) optuženi su da su gotovo cijelo desetljeće odavali tajne
Moskvi, primivši za to 1,5 milijuna američki dolara.
Pickering se sastao s Lavrovim jer se ruski ministar vanjskih poslova
nalazi u posjetu Poljskoj.
Američki je diplomat kazao da je Washington "uznemiren" zbog tog
događaja, ali da je još rano govoriti o tome hoće li to utjecati na
američko-ruske odnose.
WASHINGTON - Američki državni tajnik Warren Christopher (Voren
Kristofer) izjavio je danas da je rusko špijuniranje u Sjedinjenim
Državama neprihvatljivo.
U pisanom priopćenju pripremljenom za Vanjskopolitički odbor Senata,
Christopher je kazao da će obim štete počinjen uhićenjem dužnosnika
CIA-e koji je špijunirao za Ruse "ovisiti o akciji Moskve sljedećih
dana".
"Nastavljanje špijunskih aktivnosti Rusije na području Sjedinjenih
Država je neprihvatljivo", kazao je on.
MOSKVA - Zastupnici donjeg doma ruskog parlamenta glasali su danas s
252 glasa za i 67 protiv za političku amnestiju vođa pobune iz
listopada 1993. godine.
Među amnestiranima su bivši podpredsjednik Aleksandar Ruckoj i bivši
predsjednik parlamenta Ruslan Hazbulatov, koji se nalaze u moskovskom
zatvoru Lefortovo.
Duma ima pravo da proglasiti amnestiju, koja stupa na snagu u
trenutku njenog objavljivanja. Nije nužno da ukaz potpiše predsjednik
Jeljcin.
Amnestirani su i odgovorni za puč iz 1991., kao i organizatori
antivladinih demonstracija od 1. svibnja 1993., kada je poginula jedna
osoba, a 500 ranjeno.
(Hina) rb
231818 MET feb 94
231818 MET feb 94
(Hina) rb