ZAGREB - Turska je u ponedjeljak odobrila odgodu zračnih napada NATO-a
u BiH ali je kazala da Sjevernoatlantski savez sada treba pokazati
odlučnost u prekidanju opsade drugih gradova u Bosni i Hercegovini.
"Ono što je urađeno u Sarajevu mora biti prošireno na Goražde, Žepu,
Srebrenicu, Tuzlu i Bihać. Na taj način bit će ušutkano oružje u BiH,
a mirovni proces dobit će novi zamah", kaže se u priopćenju turske
premijerke Tansu Ciller (Čiler).
Agencija Reuter (Rojter) javlja da u Turskoj boravi zamjenik srpskog
ministra vanjskih poslova Živadin Jovanović. On je tijekom posjeta
Ankari kazao da bi Turska mogla doprinijeti mirnom rješenju sukoba u
BiH unatoč njenoj podršci bosanskim Muslimanima.
U Ljubljani su Anton Žabkar i Teodor Geršak iz Centra za strategijska
istraživanja slovenskog Ministarstva obrane ocijenili da je ultimatum
NATO-a bosanskim Srbima dao relativno uspješan rezultat.
Oni su tijekom današnje konferencije Atlantskog vijeća Slovenije
kazali da suradnja SAD, EU i Rusije u krizi u BiH predstavlja nov
element čije je posljedice teško predvidjeti.
U ponedjeljak su, po drugi put u posljednja 24 sata, o krizi u BiH
telefonom razgovarali njamački kancelar Helmut Kohl i ruski
predsjednik Boris Jeljcin.
Kohl je rekao da podržava rusku inicijativu za održavanje nove
konferencije o sukobu na području bivše Jugoslavije, pod uvjetom da
bude dobro pripremljena.
AFP izvještava da je španjolski ministar vanjskih poslova Javier
Solana (Havier) izrazio zadovoljstvo uspjehom ultimatuma NATO saveza
bosanskim Srbima "budući da je temeljni cilj ostvaren".
Po njegovu mišljenju sada je potrebno dati poticaj "novom krugu
pregovora koji će diovesti do trajnog mira ne samo u Sarajevu već na
cijelom ovom području i to uskoro".
Predsjednik samoproglašene srpske republike u Bosni i Hercegovini
Radovan Karadžić uputio je poruku bosanskim Srbima u kojoj je kazao:
"Izašli smo iz ove krize diplomatski i politički jači, vojnički smo
učvrstili svoje linije i spremili se za daljnje pregovore". Njegovu je
poruku prenio Radio Beograd. Prema tom izvoru ukazavši na efekte
"moralne pobjede nad ultimatumom NATO-a", Karadžić je rekao da ocjena
Vitalija Čurkina, po kojoj se problem u BiH bliži rješenju, "također
svjedoči da, umjesto ratnim, rasplet krize i mirovno rješenje treba
dovršiti političkim sredstvima".
Ministar vanjskih poslova tzv.
Savezne Republike Jugoslavije Vladislav Jovanović je u ponedjeljak,
odgovarajući na pitanje novinara radija Beograd kome treba odati
priznanje za pozitivan rasplet događaja u Bosni i Hercegovini, izjavio
da priznanje treba odati "dosljednoj i neustrašivoj miroljubivoj
politici koju Srbi u Bosni i oni iz 'Jugoslavije' uporno vode u
prevladavanju i rješavanju krize u BiH".
Jovanović je za Radio Beograd rekao da ta politika "nije mogla ne
naići na odziv kod onih koji su također zainteresirani za mirno
rješenje", dodavši da tu prije svega misli na Rusiju, Grčku i "druge
zemlje".
Po njegovim riječima te su zemlje bile "naježene od mogućnosti" po
kojoj bi "avanturistička politika NATO-a" mogla dovesti do "općeg
rušenja ravnoteže i svih uvjeta za stvaranje stabilnosti u regiji".
"Zbog toga je i sporazum o primirju, koji je praćen sporazumom o
demilitarizaciji Sarajeva, postignut prije upućivanja ultimatuma, i
on se uistinu pojavio kao pucanj u prazno", rekao je Jovanović.
Jovanović je iznio da je NATO savez ultimatumom htio postići i neke
"druge ciljeve", preciziravši da se radi o "unutarnjim potrebama
reafirmacije tog saveza u uvjetima nestanka neprijatelja", te da "kroz
zaoštravanje krize u BiH poveže redove, kojima je prijetio ozbiljan
poremećaj uslijed nedostatka vanjske opasnosti".
"Prema tome, mir koji je sačuvan zahvaljujući i prisebnosti i
principijelnosti Srba u Bosni, nas i ostalih miroljubivih snaga u
međunarodnoj zajednici, sada je opće dobro koje treba i očuvati i
učvrstiti da se više ne bi mogli vratiti udarci na mirovni proces",
izjavio je na kraju Vladislav Jovanović, prenio je beogradski radio.
(Hina) sb mm
211737 MET feb 94
211737 MET feb 94
(Hina) sb mm