ZAGREB, 18. veljače (Hina) - Drugog dana radnog skupa "Republika
Hrvatska - država ljudskih prava", koji se u organizaciji Hrvatskog
helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) održava u zagrebačkom hotelu
Esplanade, raspravu je otvorio dopredsjednik HHO-a Božo Novak.
Govoreći o Valentićevom stabilizacijskom programu i ljudskim pravima,
Novak je kazao da je ustaljena praksa Zapada da se pri razmatranju
molbi za financijsku potporu uvijek i redovito razmatra i stanje
ljudskih prava u dotičnoj zemlji. "Naš program stabilizacije i
gospodarskih reformi neće se uspješno ostvariti bez pomoći svijeta",
ocijenio je Novak, "naprotiv, bez te pomoći prijete nam mnoge
nevolje, a te nevolje kao da su nekima isprika za odgađanje pune
demokracije i vladavine prava".
"Zato od Vlade i Sabora očekujemo da potakne osnivanje vijeća za
zaštitu slobode javnog informiranja te da počne djelovati i sud za
zaštitu ljudskih prava, predviđen Ustavnim zakonom", istaknuo je Božo
Novak.
Profesor Pravnog fakulteta u Splitu Nikola Visković upozorio je na
problem nerazjašnjenih političkih ubojstava po kojima, kako je
ustvrdio, prednjače Osijek, Karlovac i Sisak, dok ih je, po njegovim
riječima, "u Splitu bilo sedam-osam". Visković je također govorio i o
problemu izbjeglica i prognanika, a suprotstavio se idejama o
preseljavanju stanovništva.
Predsjednik Konfederacije nezavisnih sindikata Mladen Mesić upozorio
je na kršenje sindikalnih prava, a predsjednik Hrvatske udruge sindikata
Berislav Belec drži da je "teško mobilizirati radnike za sindikalni rad,
jer se boje za golu egzistenciju". On je rekao da sindikati nemaju
pristup Saboru, a Vlada ih, po njegovom mišljenju, pokušava gurnuti na
marginu društvenih zbivanja. "Zato je pomoć HHO-a u svakom slučaju
dobrodošla", kazao je Belec.
Član Predsjedništva HHO-a Žarko Puhovski kazao je da je najveći dio
pokušaja HHO-a da pomogne ljudima čija se ljudska prava krše
"bezuspješan", a akademik Dušan Bilandžić ukazao je na stvaranje
duhovne klime u medijima koja otežava zaštitu ljudskih prava,
usprotivivši se također "sustavnom negiranju bilo kakve hrvatske
antifašističke tradicije".
Josip Esterajher iz vladinog Ureda za prognanike i izbjeglice
naglasio je da su u Hrvatskoj ljudska prava najteže kršena onim
osobama koje su bile prisiljene napustiti svoje domove. Esterajher je
iznio podatke o broju prognanika i izbjeglica zbrinutih u Hrvatskoj, a
izvijestio je i da su protekle godine 1862 osobe prešle iz okupiranog
na slobodni hrvatski teritorij, što, po njegovim riječima, govori o
neučinkovitosti UNPROFOR-a u zaštiti ljudskih prava u UNPA zonama.
Na upit Žarka Puhovskog i Ivana Zvonimira Čička o, kako su rekli,
'logorima' u Dugom Selu, na otoku Obonjanu i u Rijeci, Esterajher je
odgovorio da naziv logor ne pristaje za ta mjesta, već da je riječ o
izbjegličkim centrima. "I Obonjan i svaki od 501 izbjegličkog centra u
Hrvatskoj dostupni su za sve koji se žele uvjeriti u pravo stanje",
rekao je Esterajher.
Skup se nastavlja.
(Hina) rd ds
181558 MET feb 94
181558 MET feb 94
(Hina) rd ds