Nadnaslov:Sloboda tiska i dalje ugrožena u istočnoj Europi
Naslov: Medijske slobode u istočnoj Europi
Podnaslov:Jedna od dragocjenih pobjeda novih demokracija, sloboda
tiska, ugrožena je nastojanjima političkih vlasti da
osiguraju dominaciju nad medijima, što se opravdava
gospodarskim poteškoćama u bivšim komunističkim zemljama.
Kako ustvrđuje direktor Međunarodnog instituta za tisak,
u ovim zemljama postoje pokušaji pritiska vlasti na medije,
no više se ne može govoriti o istočnoj Europi kao bivšem
komunističkom bloku, jer se situacija glede medija razlikuje
od zemlje do zemlje.
Piše: Sandra LACUT, AFP
BEČ - Slobodi tiska, toj dragocjenoj pobjedi novih demokracija istočne
Europe ostvarenoj rušenjem komunističkih režima, prijete nove
političke vlasti koje, opravdavajući se trajnim gospodarskim
teškoćama, nastoje osigurati dominaciju nad četvrtom silom.
"Ustvrđujemo da postoji pokušaj pritiska vlasti na medije u
središnjoj Europi i na Balkanu, u baltičkim zemljama i bivšim
sovjetskim republikama, što se opravdava stvarnim gospodarskim
teškoćama u bivšim komunističkim zemljama, no ne može se više govoriti
o istočnoj Europi kao bivšem komunističkom bloku, pogotovu ne glede
slobode tiska, jer situacija se danas razlikuje od zemlje do zemlje",
ocjenjuje Johan Fritz, direktor Međunarodnog instituta za tisak
(International Press Institut) sa sjedištem u Beču.
"Situacija prelazi granice tolerancije u Ukrajini, Bjelarusu, Moldovi
i Srbiji, gdje država potpuno kontrolira medije i gdje su gospodarske
poteškoće takve da je opstanak tiska ugrožen", tvrdi Fritz.
Godine 1993., 290 listova i 266 časopisa od 2.263 koliko ih je bilo
1992. godine, prestali su izlaziti u Ukrajini. "Uskoro ćemo živjeti u
državi koja ima zakon o tisku ali gdje tisak više neće postojati". Ta
izjava jednog ukrajinskog novinara "mogla bi se primijeniti na velik
dio bivših komunističkih zemalja", konstatira Fritz. "Takav je i
slučaj Albanije, Hrvatske, Makedonije i Rusije, gdje iako službeno
priznajući slobodu javne riječi, vlasti se teško odriču kontrole nad
televizijom i tiskom", naglašava Fritz.
Nakon učestalih pojavljivanja ultranacionalističkog ruskog čelnika
Vladimira Žirinovskog na televiziji, uoči izbora u Rusiji, predsjednik
Boris Jeljcin preuzeo je kontrolu nad televizijom i nacionalnim
izvještajnim agencijama.
Međutim, "u Rusiji je gospodarska opasnost veća od političke.
Inflacija prijeti ukidanjem subvencija bez kojih će brojni dnevni
listovi nestati. Pojedini listovi već su prestali izlaziti zbog loše
distribucije, koju gotovo isključivo kontrolira država. Zakon na snazi
odbija strane investitore, koji su u zemljama središnje Europe na
bitan način doprinijeli poboljšanju slobode tiska", napominje Fritz.
Međunaslov: Pritisci vlasti i gospodarskih mafija
U Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Sloveniji, mediji se ekonomski bolje
snalaze, ojačani aktivnim sudjelovanjem bogatih investitora sa Zapada,
kao što je grupa Hersant u Poljskoj, moćni njemački izdavač
Bertelsmann u Mađarskoj, te njemačko poduzeće Passauer Press u Češkoj.
"Unatoč liberalnim zakonima, vlade su zadržale snažan utjecaj na
medije. U Poljskoj, uhićenja i sudski postupci pokrenuti protiv
novinara zbog vrijeđanja države i nedostatka patriotizma nisu
rijetkost".
"U Mađarskoj, rat medija u kojem su suprotstavljeni vlada i državna
televizija i radio je zabrinjavajući", ocjenjuje Fritz. Nekoliko
novinara, autora priloga koji su, prema ocjeni vlasti, "uperene protiv
vlade", dobilo je otkaz. Trećina novinara mađarskoga državnog radija
izgubit će posao za najkasnije tri mjeseca. Uprava radija, koju je
imenovala vlada, svoju je odluku obrazložila "imperativima u državnom
proračunu". Međutim, kao što kažu novinari pogođeni tom mjerom,
otkazi su motivirani "političkim razlozima" - koalicija desnog centra
na vlasti pokušava u trenutku u kojem bilježi stalan pad popularnosti,
osigurati potpunu kontrolu nad izbornom kampanjom.
U Rumunjskoj se optužbe zbog kleveti pojavljuju na sudu. Brojni
novinari odbijaju "nositi brnjicu koju im nameće vlada, kao što je bio
slučaj za vladavine komunista", te strahuju od šefa odjela za
informiranje pri rumunjskoj vladi Dumitrua Pope, nedavno imenovanog
za glavnog direktora državne televizije i kritiziranog zbog svoje
prošlosti u komunističkom tisku.
U Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj, slobodi medija prijete jednaki
problemi kao i u drugim zemljama. Fritz međutim navodi primjer
bugarskog novinara kojemu je uručen otkaz, a prijetilo mu se i smrću,
jer je objavio reportažu o mafiji na Crnome moru, dovodeći u pitanje
djelotvornost državne policije.
"Novinari istočne Europe posvuda su žrtve gospodarskih mafija koja ne
oklijeva i ubiti onda kada se tisak obruši na afere korupcije i
krijumčarenja", ocjenjuje Fritz, navodeći primjer litvanskog novinara
kojega je nedavno usmrtila mafija.
Vlada Slovačke, izgovarajući se "ekonomskim nuždama" ušutkala je glas
oporbe ukidanjem subvencija za oporbene medije. A oporba je u nekoliko
navrata optužila vladu za "kontrolu medija i pritiske", nakon što je u
listopadu imenovano Vijeće televizije čiji su članovi osobe bliske
Pokretu za demokratsku Slovačku (HZDS) Vladimira Mečiara.
(Hina) rt br
091356 MET feb 94
091356 MET feb 94
(Hina) rt br