BONN, 9. veljače (Hina) - Njemački dnevnik "Die Welt" u svom broju od
utorka donosi osvrt Carla Gustafa Stroehma na burno buđenje nečiste
savjesti Zapada i donekle novu situaciju u BiH, oboje izazvano
subotnjim pokoljem na sarajevskoj tržnici:
"Zemlja krvavih računa"
"Ovih dana vodeći zapadni političari - mučeni nečistom savješću -
raspravljali su ponovno o budućnosti Bosne i Hercegovine, hvatajući se
poput utopljenika za tezu 'teritorijalnog integriteta' i nedjeljivosti
te ratom i etničkim čišćenjima razorene zemlje, kojoj nitko dosad nije
bio spreman pružiti istinsku pomoć.
Promatrač je sklon posumnjati da su posrijedi fikcije i iluzije.
Bosna je možda mogla biti spašena da je Zapad na samom početku
energično - dakle, oružjem i svim popratnim konzekvencijama -
spriječio izbijanje rata. Preobražaj komunističke 'Jugoslavenske
narodne armije' u srpsku vojsku i njezin napad na Bosnu te upad
srpskih dobrovoljaca u muslimanska i hrvatska naselja i nezamislivi
pokolji stanovništva označili su posljednji prikladni trenutak za
discipliniranje velikosrpskih fanatika.
Umjesto toga svijet je pasivno promatrao raspad multinacionalne
bosanske države koji je slijedio model prethodnog raspada veće
multinacionalne jugoslavenske države. Umjesto konkretnih poteza
međunarodna je zajednica organizirala konvoje humanitarne pomoći -
oblik 'altruizma', koji je trebao nadomjestiti politiku. Uslijedilo je
uporno inzistiranje na ideologiji navodno 'sretnog suživota'
Muslimana, katoličkih Hrvata i pravoslavnih Srba (i malobrojnih
preostalih sefardskih Židova) u Sarajevu.
Riječ je, doduše, o mitu: navodno 'miran' suživot djelomično je
funkcionirao samo dok je Bosna bila pod čvrstom kontrolom stranih sila
(Osmanskog carstva do 1878. i Habsburške monarhije do 1918. g.). Nakon
prvoga svjetskog rata uspostavljen je diktatorski, velikosrpski režim
dinastije Karađorđevića koji je Bosnom upravljao iz Beograda. Nakon
drugoga svjetskog rata osnovana je druga 'Jugoslavija' u obliku
totalitarne komunističke diktature.
Strašna etnička čišćenja provedena su u Bosni već tijekom drugoga
svjetskog rata: srpski četnici, odani kralju, već su tada masakrirali
Muslimane, koji su prvo zatražili pomoć od njemačke okupacijske sile,
a potom od Titovih komunističkih partizana. Titovi vojnici istodobno
su vrlo okrutno postupali prema Hrvatima.
Statistika svjedoči o 'mirnoj' atmosferi u Bosni: od 1918. g. i
dokončanja austrijske vladavine, više od 600 tisuća muslimana
slavenskog podrijetla (nije riječ o Turcima!) napustilo je Bosnu i
odselilo u Tursku. Nakon g. 1945. stotine tisuća Hrvata pobjegle su na
Zapad, potraživši privremena zaposlenja. Ta je zemlja obilježena
bezbrojnim neplaćenim krvavim računima.
Otpor Srba zajedničkom životu s Muslimanima i Hrvatima u suverenoj
republici Bosni i statusu jednog od tri 'konstitutivna naroda'
zapečatio je sudbinu te republike. Srbi su u međuvremenu osvojili više
od dvije trećine Bosne i Hercegovine. Koja je svjetska sila spremna
otjerati Srbe iz područja koja su osvojili?
No, često prizivani muslimansko-hrvatski 'savez' bio je neuspješan od
samog početka jer su ciljevi dvaju naroda dijametralno suprotni.
Muslimansko vodstvo željelo je Bosnu pretvoriti u islamsku republiku.
Katolički Hrvati smatrali su život pod zelenom zastavom islamskog
proroka podjednako neprihvatljivim kao i velikosrpsku vlast. Još nije
jasno utvrđeno - vjerojatno nikad neće ni biti - tko je zapravo
ispalio minobacačku granatu koja je u Sarajevu odnijela preko 60
ljudskih života. Glasine da to nisu učinili Srbi prilično su
tvrdokorne.
Pokušaj prijetnje Hrvatskoj sankcijama UN, nalik na kaznene mjere
provedene protiv Srbije, može rezultirati samo dodatnim pooštrenjem
situacije. Ostvari li međunarodna zajednica svoju prijetnju, Hrvatskoj
preostaje samo opcija potpune promjene politike u obliku nastavka rata
i nasilnog povrata područja pod srpskom okupacijom, koja im (usprkos
svim obećanjima) nisu uspjeli vratiti ni UN ni Europa.
Hrvati su u škripcu: poslušaju li savjete Zapada i pokušaju obnoviti
savez s Muslimanima, Milošević će potaknuti 'pobunu' u hrvatskim
područjima pod srpskom okupacijom. Pokušaju li Hrvati postići dogovor
s Beogradom kako bi mirnim putem vratili okupirana područja, Zapad će
bučno kritizirati Tuđmana da s Miloševićem dijeli Bosnu.
Sve dok se Zapad ne odrekne svojih fikcija i naivnih želja, neće moći
uspostaviti kontrolu nad bosanskom stvarnošću - čak ni ako ipak uspije
donijeti odluku o zračnom udaru na srpske opsjedatelje Sarajeva",
upozorava Carl Gustaf Stroehm.
(Hina) dh dh
090309 MET feb 94
090309 MET feb 94
(Hina) dh dh