PRIOPĆENJE SA 36. SJEDNICE PREDSJEDNIČKOG VIJEĆA OBRANE I NACIONALNE SIGURNOSTI

I NACIONALNE SIGURNOSTI ZAGREB, 5. veljače (Hina) - Pod predsjedanjem predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana sinoć je u Predsjedničkim dvorima održana 36. sjednica Predsjedničkog vijeća obrane i nacionalne sigurnosti, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Na sjednici je razmotrena aktualna vanjskopolitička situacija u svezi s Rezolucijom Sabora Republike Hrvatske od 2. veljače 1994. i s Predsjedničkom izjavom Vijeća sigurnosti UN od 3. veljače 1994. Saslušavši također izvješće ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića o rezultatima službenog posjeta Italiji i Vatikanu i diplomatskim dodirima s drugim zemljama, Vijeće je nakon rasprave o tim i drugim pitanjima donijelo sljedeće zaključke: I. 1. Vijeće je ozbiljno razmotrilo Predsjedničku izjavu Vijeća sigurnosti UN i zaključilo da treba poduzeti sve potrebne korake da bi se Vijeću sigurnosti UN, oko provedbe zahtjeva Republici Hrvatskoj, objasnila sva sporna pitanja koja proizlaze iz te izjave, kako bi glavni tajnik UN u predviđenom roku mogao donijeti mjerodavno, na činjenicama zasnovano, izvješće Vijeću sigurnosti. 2. Ocijenjeno je da je Predsjednička izjava Vijeća sigurnosti UN, donijeta na temelju nepravednog i na činjenicama neutemeljenog zahtjeva Harisa Silajdžića i optužaba o angažiranju 30.000 pripadnika hrvatske vojske u ratu u BiH, poduprtog od nekih islamskih zemalja, s očitom namjerom međunarodnog pritiska na Republiku Hrvatsku i na sve sukobljene strane u BiH, s ciljem postizanja političkog rješenja. U svezi s tim Vijeće ističe da je Hrvatska, sukladno odredbama svog Ustava i Sporazuma o prijateljstvu i suradnji što su ga potpisali Predsjednik Republike Hrvatske i Predsjednik predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 12. srpnja 1992., od početka srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu, pružala potporu obrani hrvatskog i muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i time omogućila da čitava Bosna ne padne u sastav "velike Srbije". Hrvatska je uz to prihvatila više od pola milijuna izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, a i danas skrbi za 282.000 izbjeglica, od kojih su većina Muslimani. 3. Predsjedničko vijeće obrane i nacionalne sigurnosti s iznenađenjem je primilo kako optužbe sarajevske Vlade tako i Predsjedničku izjavu Vijeća sigurnosti UN, s obzirom na činjenicu da je Hrvatska po općem priznanju međunarodnih čimbenika pokazala najveću kooperativnost u traženju rješenja za okončanje rata i političkom rješenju krize u BiH. Vijeće smatra da Hrvatska treba i dalje ustrajati na mirotvornoj politici. Cilj takve politike jest da se osigura opstojnost hrvatskog naroda u BiH, ugroženog najprije od srpske agresije, a zatim i od muslimanske agresije, što je od izravnog interesa ne samo za hrvatski narod u BiH, nego i za sigurnost hrvatske države. U svezi s tim Vijeće ukazuje na potrebu da međunarodna zajednica poduzme djelotvorne korake, kako radi okončanja rata izazvanog srpskom agresijom, tako i prestanka ofenzive muslimanskih oružanih snaga protiv hrvatskih područja u BiH, osobito u središnjoj Bosni, gdje su u pojedinim enklavama ugroženi deseci tisuća hrvatskog civilnog pučanstva. 4. Što se tiče optužba o umiješanosti elemenata Hrvatske vojske u ratu u Bosni i Hercegovini, Vijeće ističe da se postrojbe HV-a nalaze samo na graničnom području BiH i Hrvatske - iznad Dubrovnika, prema Stolcu i Neretvi, na linijama obrane protiv Srba, a u skladu s naprijed navedenim Sporazumom o prijateljstvu i suradnji između Republike BiH i Republike Hrvatske. Vijeće ponavlja da je Hrvatska dopustila odlazak do 2000 dragovoljaca iz Republike Hrvatske, koji su podrijetlom iz BiH, kako bi pružili pomoć svojim sunarodnjacima u Bosni, da bi se zaštitili od agresije i etničkog čišćenja. Svijetu je poznato da ti dragovoljci u sastavu HVO-a nisu poduzimali nikakve operacije za osvajanje tuđih prostora, nego brane svoja vjekovna ognjišta. U tome im je hrvatska javnost pružila pomoć, i zbog toga jer su oni sami i njihovi sunarodnjaci iz tih područja sudjelovali u HV-u u obrani Hrvatske od jugokomunističke i srpske agresije. Nasuprot ovim hrvatskim dragovoljcima na muslimanskoj se strani bori trostruko više mudžahedinskih fundamentalista iz stranih zemalja, te nije samo Hrvatska nego i Europa zabrinuta jačanjem i širenjem fundamentalizma. 5. U svezi s navodima da se regularne postrojbe Hrvatske vojske nalaze u središnjoj i južnoj Bosni, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske predložit će potrebne korake u duhu zahtjeva Predsjedničke izjave Vijeća sigurnosti UN. Hrvatska već sada izražava ne samo spremnost već i postavlja zahtjev da se izvrši međunarodna kontrola o stvarnom stanju i istinitosti navoda na osnovi kojih treba donijeti dalje zaključke Vijeća sigurnosti. II. 1. Vijeće je posebno razmotrilo svu aktualnost zahtjeva Rezolucije hrvatskog Sabora u kojoj se među ostalim govori da "... Zastupnički dom Sabora još jednom poziva bosanske Muslimane da bezuvjetno i trenutačno zaustave svako napadačko djelovanje protiv područja i gradova nastanjenih Hrvatima, osobito na području središnje Bosne" i "Ako muslimanske snage ne obustave ofenzivu u središnjoj Bosni, Zastupnički dom Sabora smatra da bi Vlada i predsjednik Republike Hrvatske trebali razmotriti i preispitati trenutačno stanje diplomatskih odnosa Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, te u skladu s ocjenom tog stanja poduzeti sve odgovarajuće korake". 2. Vijeće poziva na trenutačan i bezuvjetan prekid vatre i na nastavak pregovora radi postizanja hrvatsko-muslimanskog sporazuma u duhu prijedloga Ugovornog sporazuma o uspostavljanju trajnog i cjelovitog mira između hrvatskog i bošnjačko-muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i o osnovama daljeg zajedničkog života, što ga je Predsjednik Republike iznio na sastanku s bosanskom delegacijom u Bonnu 10. siječnja 1994. 3. Ako ti napori ne urode plodom, Hrvatska treba preispitati ukupnost odnosa s Vladom u Sarajevu, te se zadužuje i Vlada Republike Hrvatske da napravi evidenciju svih predstavništava i organizacija BiH, koje djeluju u Republici Hrvatskoj. Vijeće ocjenjuje da je nedopustivo da se Vlada u Sarajevu koristi teritorijem Republike Hrvatske za organiziranje i logistiku svojih ratnih djelovanja kojima dolazi do protjerivanja i etničkog čišćenja Hrvata. 4. Vijeće zahtijeva od međunarodne zajednice da ugrožena hrvatska područja u BiH proglasi zaštićenim zonama i potpomogne osiguranje opstanka hrvatskog naroda. III. 1. Vijeće je prihvatilo prijedlog o pristupu programu NATO-a "Partnerstvo za mir" i poduprlo namjeru Republike Hrvatske da se priključi tom procesu. U svezi s tim zaduženo je Ministarstvo vanjskih poslova da pripremi o tome konačan prijedlog i konkretne korake u tom pravcu. 2. U svezi s pitanjima o pretvorbi "Dalmacijacementa" koja se javljaju u zadnje vrijeme, povezano sa sudskim procesima u Italiji, konstatirano je da s hrvatske strane nije bilo nikakvih nepravilnosti koje bi narušile interese hrvatske države. U vrijeme pregovora sa stranim partnerima bilo je prisutno više ponuda s talijanske strane za ulaz kapitala u Hrvatsku, a tada je prihvaćeno da se u smislu nedvosmislenog hrvatskog opredjeljenja prema privatizaciji razmotri pretvorba "Dalmacijacementa". Djelatnici hrvatske vlasti koji su na bilo koji način sudjelovali u razgovorima o toj prodaji morali su voditi računa o borbi Hrvatske za svoje međunarodno priznanje, pri čemu je tada Italija igrala važnu ulogu u Europskoj zajednici. Radilo se o omogućavanju ulaska stranog kapitala u hrvatsko gospodarstvo i prevladavanju socijalističkog samoupravnog sustava, a i o direktnim financijskim razlozima, pri čemu je tijekom pregovora ugovorena cijena više nego udvostručena. Kako do prodaje nije došlo, nelogične su bilo kakve optužbe o tome da hrvatski dužnosnici nisu vodili računa o zaštiti interesa hrvatske države. 3. Vijeće je upoznato s poduzetim koracima u provedbi Deklaracije o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SR Jugoslavije, pri čemu je ukazano da treba odmah pristupiti oživotvorenju, ne dopuštajući bilo kakve špekulacije u vezi s tim. Vijeće je posebno istaklo da načelni sporazum o normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa nije uperen protiv Muslimana, već ga naprotiv treba shvatiti kao prilog bržem postizanju rješenja krize u BiH. 4. Vijeće u potpunosti podupire nastojanja Vlade Republike Hrvatske da se što prije riješe sva sporna pitanja sa susjednom Republikom Slovenijom, pri čemu ukazuje na potrebu istovremenog rješavanja problema Piranskog zaljeva i povezivanja Hrvatske s Europom, stoji u priopćenju. (Hina) pp mc 051741 MET feb 94 051741 MET feb 94