ZAGREB, 4. veljače (Hina)
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN usvojilo je na svojoj formalnoj
sjednici kasno sinoć po newyorškom vremenu slijedeću predsjedničku
izjavu, koju je pročitao sadašnji predsjedavajući Vijeća Roble Olhaye
(Olhaje). Objavljujemo cjelovit tekst izjave (neslužbeni prijevod s
engleskog).
"Vijeće sigurnosti duboko je zabrinuto zbog toga što je Republika
Hrvatska rasporedila elemente Hrvatske vojske (HV) zajedno s teškom
vojnom opremom u središnje i južne dijelove Republike BiH, kao što je
to opisano u pismu glavnog tajnika UN od 1. veljače 1994.
(S/1994/109).
Vijeće sigurnosti oštro osuđuje Republiku Hrvatsku zbog ovog
ozbiljnog neprijateljskog čina protiv države članice UN, koji
predstavlja kršenje međunarodnoga prava, Povelje UN i relevantnih
rezolucija VS, posebice Rezolucije 752 (1992) u kojoj je Vijeće
zahtijeva da odmah prestanu svi oblici uplitanja i da se u potpunosti
poštuje teritorijalna cjelovitost Republike BiH.
Vijeće sigurnosti zahtijeva da Republika Hrvatska odmah povuče sve
elemente Hrvatske vojske zajedno s vojnom opremom i da u potpunosti
poštuje teritorijalnu cjelovitost BiH.
Vijeće sigurnosti ponovo potvrđuje suverenitet, teritorijalnu
cjelovitost i neovisnost Republike BiH, kao i neprihvatljivost
prisvajanja teritorija silom ili "etničkim čišćenjem", te osuđuje
takva prisvajanja kao i praksu "etničkog čišćenja" ma tko ih provodio.
Vijeće sigurnosti traži od glavnog tajnika da pomno prati situaciju i
da u roku od dva tjedna od usvajanja sadašnje izjave izvjesti Vijeće o
tome kako napreduje cjelovito i potpuno povlačenje svih dijelova
hrvatske vojske kao i vojne opreme iz Republike BiH.
Vijeće sigurnosti će razmotriti druge ozbiljne mjere ako Republika
Hrvatska odmah ne prekine sve oblike miješanja u Republici BiH.
Vijeće sigurnosti ponovno upućuje na svoju izjavu od 7. siječnja
1994. (S/PRST/1994/1) u kjoj je izrazilo duboku zabrinutost zbog
široko rasprostranjenog nastavljanja neprijateljstava u Republici BiH.
Vijeće sigurnosti još jednom poziva sve strane da prekinu
neprijateljstva u cijeloj Republici BiH, da poštuju preuzete obveze i
suzdrže se od djelovanja kojim proširuju ili pojačavaju sukob. Poziva
ih da ozbiljno pregovaraju u sklopu Međunarodne konferencije o bivšoj
Jugoslaviji kako bi postigli što skoriji sporazum.
Vijeće sigurnosti će se i dalje baviti ovim pitanjem."
NEW YORK, 4. veljače (Hina) - Hrvatska je TV, u podnevnoj emisiji
vijesti, prenijela izjavu veleposlanika Hrvatske pri UN dr. Marija
Nobila nakon prihvaćanja predsjedničke izjave Vijeća sigurnosti, koju
je dobila iz razmjene s Eurovizijom.
"Do ovoga je i došlo zato što međunarodna zajednica nije ništa
učinila da zaustavi srpsku agresiju i sad se tri strane bore za vlast
nad teritorijem.
Mnogo smo puta izrazili zabrinutost zbog položaja hrvatskih enklava u
središnjoj Bosni i pojačanje koje je poslano u obliku dobrovoljaca iz
Hrvatske ondje je da bi zaštitilo Hrvate na hrvatskom teritoriju koji
su stiješnjeni na 9 posto teritorija.
No, vjerujem da će poruka, koju je večeras uputilo Vijeće, možda i
pomoći kako bi se strane vratile za pregovarački stol. Tako će se
pomoći rješavanju ne samo teritorijalnih nego i drugih pitanja koja je
upravo spomenuo moj kolega Šaćirbej".
NEW YORK - Predsjednička izjava Vijeća sigurnosti u kojoj se traži
neodložno "povlačenje elemenata Hrvatske vojske" i vojne opreme iz
Bosne i Hercegovine usvojena je konsenzusom, što zahtijevaju pravila
rada Vijeća.
Agencija France presse, pozivajući se na diplomatske izvore u New
Yorku, javlja da suglasnost ipak nije lako postignuta.
Nesvrstane i muslimanske države članice Vijeća sigurnosti, a to su u
sadašnjem sazivu Džibuti, Nigerija, Oman, Pakistan i Ruanda tražile su
da se Hrvatskoj u izjavi izravno zaprijeti uvođenjem gospodarskih
sankcija 10. veljače, javlja AFP.
Tome su se usprotivile zapadne zemlje (Francuska, SAD, Španjolska i
Velika Britanija) obrazlažući to kratkoćom roka i upozoravajući da bi
se time mogli ugroziti pregovori triju bosanskohercegovačkih strana
zakazani upravo za taj dan u Ženevi.
Zapadni su diplomati, izvještava francuska novinska agencija,
izrazile nadu da će se Hrvatska pridržavati zahtjeva Vijeća
sigurnosti.
RIM - Hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić ocijenio je
danas, kako javlja Agencija Roma, uspješnim razgovore što ih je jučer
vodio u Rimu s talijanskim ministrom vanjskih poslova Beniaminom
Andreattom. Hrvatsko-talijanski razgovori vođeni su u vrlo delikatnoj
situaciji za Hrvatsku. Bili su, po Granićevoj ocjeni, vrlo korisni jer
su pokazali pravo stajalište Hrvatske, koja je za što skoriji mir i za
suradnju između Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini.
Talijanska strana podržava ideju da dođe do stvaranja unije između
Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini, jer u tome vidi i jamstvo da
se, što je Andreatta javno potvrdio, neće stvoriti jedna islamska
država, rekao je Granić. Mi smo talijanskim sugovornicima rekli da
prihvaćamo svaku međunarodnu kontrolu na granici između Hrvatske i
Bosne i Hercegovine, koja bi mogla utvrditi da Hrvatska ne šalje svoju
vojsku u Hercegovinu, kazao je Granić.
Najviše smo razgovarali o stanju u BiH, a za bilateralne smo odnose
rekli kako smo zainteresirani da se oni što bolje razvijaju. Posebno
smo naglasili potrebu privredne suradnje i dobili uvjeravanja da
će, posebno sada kada je hrvatski dinar čvršći, talijanska ustanova za
jamčenje kredita (SACE) dati svoj pristanak za otvaranje kreditnih
linija. Ponudili su nam da proučimo i njihov model stvaranja malih
banaka, štedionica. Glede Osimskih sporazuma dogovorili smo se da ih
treba provesti. Što se tiče plaćanja obeštećenja Italiji za imovinu
Talijana koji su napustili Istru kazali smo da smo voljni platiti naši
dio i da se o postotku od ukupnog iznosa koji je još preostao (94
milijuna dolara) za isplatu trebamo sporazumijeti sa Slovenijom, rekao
je Granić, i još jednom potvrdio zadovoljstvo rimskim razgovorima.
BUENOS AIRES - U skladu sa Protokolom o uspostavi diplomatskih odnosa
između Republike Hrvatske i Republike Argentine, jučer je otvoreno
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Argentini.
Do dolaska veleposlanika dužnost otpravnika poslova obavljat će
prof. Matko Medo, kaže se u priopćenju Veleposlanstva.
Otvaranje će veleposlanstva doprinijeti poboljšanju odnosa između
dvije zemlje, naročito na zadovoljavanju potreba vrlo brojnih
hrvatskih iseljenika u Argentini.
MOSKVA - Ruski ministar obrane general Pavel Gračov rekao je svom
francuskom kolegi Francoisu Leotardu, koji se nalazi u posjetu Moskvi,
da su problemi otvaranja tuzlanskog aerodroma i smjene kanadskog
bataljuna u Srebrenici "umjetni i napuhani".
"Ta dva pitanja upotrebljena su kao sredstvo pritiska na srpsku
stranu", ocijenio je ruski ministar pred novinarima.
"Prema našim informacijama, srpska se strana ne protivi smjeni
kanadskog bataljuna u Srebrenici ali traži jamstva" da se muslimanskoj
strani neće isporučivati oružje, dodao je.
"Zračna bombardiranja Tuzle, kao i bilo kojeg drugog lokaliteta,
isključeni su", naglasio je Gračov pred Leotardom, koji je u Moskvu
stigao, prije svega, da bi objasnio pojam "bliskih zračnih napada".
SOFIA - Europski posrednik za bivšu Jugoslaviju David Owen izjavio je
u Sofiji da bi ukidanje sankcija protiv SR Jugoslavije sada bilo
"prerano" ali da se "status quo ne može beskonačno održavati".
"Sankcije su primjenjene s ciljem da se postigne riješenje" sukoba u
BiH, izjavio je Owen novinarima. "Ukoliko nema načina za riješenje
sukoba, trebat će se preispitati pitanje sankcija", ocijenio je. "Ali
još uvijek nismo do tuda došli", dodao je.
"Ne možemo u beskonačnost tražiti od zemalja koje se nalaze u
susjedstvu da se žrtvuju zato što zaraćene strane nisu spremne
zaključiti mir", primjetio je Owen.
BUDIMPEŠTA - Novi parlamentarni izbori u Mađarskoj održat će se 8.
svibnja, priopćio je predsjednik Arpad Gonz, a prenosi MTI.
Gonz je ocijenio da će ovi izbori biti važniji nego prvi, u smislu da
moraju potvrditi kontinuitet demokracije u Mađarskoj.
Prvi slobodni izbori koji su se održali u proljeće 1990. doveli su na
vlast Jozsefa Antalla i njegovu stranku Mađarskog demokratskog foruma.
Antall je preminuo u prosincu.
MOSKVA - Rusija i Francuska objavile su danas potpisivanje dvaju
sporazuma na području obrane.
Ruski i francuski ministri obrane, Pavel Gračev i Francois Leotard,
potpisali su sporazum o jačanju bilateralne suradnje, posebice u vezi
razmjene časnika i organiziranja zajedničkih manevara. Također je
potpisan i jedan specifični sporazum o suradnji u industriji
naoružanja.
General Gračev je naglasio da je sporazum o suradnji u vojnoj
industriji "prvi sporazum takve vrste" između Rusije i jedne
zapadno-europske zemlje.
BONN - Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel kritizirao je
danas smanjenje brojčanog stanja njemačke vojske na 345.000 do kraja
godine, kako je najavio ministar obrane Volker Ruehe.
"Treba svakako zadržati brojčano stanje na 370.000 ljudi", izjavio je
Kinkel za dnevnik Express. "Moramo odrediti koliki nam je broj
potreban i za koje misije, a potom raspravljati o novcu", rekao je,
ocijenivši da bi novo smanjenje vojske značilo poteškoće u izvršenju
ustavnih obveza njemačke vojske.
Ruehe je tu redukciju najavio u srijedu, opravdavajući je potrebom
za uštedom 1,25 milijardi DEM, u okviru smanjenja budžeta za 5
milijardi DEM o čemu je odluka donešena u siječnju.
ANTANANARIVO - Najmanje 11 ljudi poginulo je, a nekoliko ozlijeđeno,
nakon što je ciklon "Geralda" noćas pogodio Madagaskar u Indijskom
oceanu, javlja Reuter.
(Hina) vk fs
041319 MET feb 94
041319 MET feb 94
(Hina) vk fs