ZAGREB, 31. siječnja (Hina)
Britanski tisak
30. I. 1994.
Većina britanskih listova opširno izvješćuje o istrazi u povodu
ubojstva britanskoga dobrotvornoga radnika Paula Goodalla.
The Sunday Times piše kako se smatra da je ubojstvo Goodalla i
ranjavanje dvojice njegovih kolega djelo odmetničke bande islamskih
poluvojnih postrojba. List podsjeća da se incident dogodio u četvrtak
navečer kada je banda naoružanih ljudi u Zenici otela njihov
lendrover. Tridesetpetogodišnji Goodall otac je četiriju djevojčica i
trebao je ovoga mjeseca ići kući na dopust. On je jedanaesta žrtva iz
redova službenika Visokoga povjereništva UN za izbjeglice u bivšoj
Jugoslaviji. List navodi da se potraga za odgovornima za to - kako se
čini - hladnokrvo ubojstvo usredotočila uglavnom na obližnji Kakanj,
gdje su smještene postrojbe odane zloglasnoj Sedmoj brigadi bosanske
vojske. Ta brigada, koju mahom čine tvrdokorni islamski ekstremisti,
nominalno ima nadzor i nad raštrkanim skupinama mudžahedina i njihovim
bosanskim kolegama iz muslimanskog vijeća obrane u srednjoj Bosni.
Brigada je, inače, poznata po hrabrosti i najčešće se nalazi na prvoj
bojišnoj crti, ali, istodobno, u njoj ima i pojedinaca koji se
ponašaju poput pravih kriminalaca. Bosanska vojska, UN i mještani drže
da je ubojstvo Goodalla djelo mudžahedina, teroristički akt poduzet
kako bi dodatno destabiliziralo europske napore u Bosni i otvorio put
za veći utjecaj fundamentalista. Jedan od preživjelih
dvadesetsedmogodišnji Simon King, koji je na liječenju, kaže: 'Čuo sam
pucnje. Odlučio sam skočiti u rijeku. Osjetio sam da sam pogođen u
ruku, ali je voda bila tako hladna da sam izgubio svaki osjećaj. Ronio
sam što sam dulje mogao'.
The Independent piše o istoj temi i dodaje riječi službenika
Uprave za prekomorski razvoj, za koju je radio pokojni Goodall, koji
je kazao da će budućnost dobrotvornih akcija u Bosni uvelike ovisiti o
istrazi i kažnjavanju odgovornih čime se sada bavi vojna policija
bosanske Armije. Njezin šef Ramiz Dugalić mobilizirao je sve svoje
postrojbe da pronađu ukradeni Goodallov lendrover koji je posljednji
put viđen na putu prema Visokom.
The Observer kaže kako bosanska policija vjeruje da je napad
djelo neke veće bande. Po jednoj hipotezi to su napravili arapski
plaćenici, koji su, kako tvrdi bosanska Armija, uglavnom izvan njihova
nadzora. Po drugoj teoriji, napadači bi mogli biti i pripadnici HVO-a,
koji bi takav napad mogli izvršiti da bi diskreditirali bosansku
vojsku. S obzirom da je do incidenta došlo duboko na teritoriju pod
nadzorom Muslimana, to se čini malo vjerojatnim. List dodaje kako je
napad očito bio sračunat da zastraši dobrotvorne radnike koji svejedno
izjavljuju da će nastaviti svoju misiju u BiH.
The Independent piše kako je sve više dokaza da regularna
vojska Republike Hrvatske zajedno s postrojbama bosanskih Hrvata
sudjeluje u bitkama na prvim bojišnim crtama protiv bosanske vojske. U
srijedu su u glavnom stožeru HVO-a viđeni ljudi u uniformama vojske
Republike Hrvatske, među kojima i zapovjednik voda od desetak ljudi.
Dakle, nije riječ o visokim vojnim savjetnicima već o običnim
vojnicima. Vojni izvori UN procjenjuju da je u proteklih mjesec dana u
područje oko Prozora prebačeno između jedanaest i dvanaest tisuća
pripadnika HVO i regularne Hrvatske vojske. Oko šest tisuća njih
napustilo je regiju. Drugim riječima to je pojačanje od oko pet tisuća
vojnika što je prilično veliki broj, mjereći standardima rata u Bosni.
Isti list na naslovnoj stranici objavio je članak pod naslovom
'Britanskim vojnicima u Bosni smanjene plaće'. Svim britanskim
vojnicima koji službuju u Bosni plaće su, naime, smanjene i do
stopedeset funti mjesečno. Sve do sada vojnici su imali dodatak
oslobođen poreza koji je nadopunjavao njihovu plaću dok su služili u
Njemačkoj. Po izjavi roditelja britanskoga vojnika, taj je dodatak
ukinut s obrazloženjem da u Bosni nemaju na što potrošiti novac. List
navodi izjavu laburističkoga govornika za obranu Davida Clarka koji je
kazao kako je sramotno da su vojnici u Bosni manje plaćeni od onih u
Njemačkoj. Britansko ministarstvo obrane jučer je potvrdilo da je
vojnicima na službi u Bosni smanjen dodatak na plaću, a to je učinjeno
stoga što u Bosni troškovi života nisu tako visoki, stoji u njihovu
obrazloženju. Vojnik koji je ranije bio u Bosni kazao je da su mu
tijekom službovanja odbijali iznos za stan i hranu dok je s ostalima
živio u šatorima. Roditelji drugoga vojnika izjavili su novinaru kako
ih je njihov sin nazivao telefonom i tražio da mu pošalju novac za
hranu i cigarete.
The Sunday Telegraph objavio je komentar svoga dopisnika za
područje ES koji tvrdi da niti najnovija priča u UN o zračnim udarima
ne predstavlja ništa više od praznih riječi. Dok Britanija oplakuje
smrt Paula Goodalla, Francuzi su optužili Washington da potiče
Muslimane na nastavak rata, dok je Washington optužio Francuze i
Britance da pokušavaju nametnuti mirovno rješenje koje ide u prilog
Srbima. Istodobno, ubojice u Bosni sasvim sigurno mogu računati na to
da unatoč beskonačnim priopćenjima i deklaracijama, posebno o temi
zračnih napada Zapada, u Bosni nitko neće izravno vojno posredovati.
Autor podsjeća da je i ovih dana glavni tajnik UN Boutros Ghali tražio
da za potrebe dobrotvornih operacija u Srebrenici i Tuzli na
raspolaganju bude zračna sila, a ne da se koriste zračni udari. Zapad
se stidi što nije uspio zaustaviti krvoproliće u Bosni, ali mu je
neugodno i zbog toga što je u protekle dvije godine nagomilao hrpu
dokumenata u kojima su izrečene prazne prijetnje bez stvarne namjere
da se ikada provedu u djelo.
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON POST
30. I. 1994.
Potpora bosanskim Muslimanima
"Neočekivani vojni oporavak vlade pod muslimanskim vodstvom izazvao je
oštru otvorenu svađu između Francuske, koja govori u ime većine
europskih zemalja, i SAD. Pregovori slabe dok muslimanske snage
nastavljaju rat, a Francuzi od Washingtona zahtijevaju da pristane na
europsku diplomatsku kampanju da bosanske zaraćene strane nagovore na
diobu. Amerikanci se suzdržavaju, želeći poštovati odluku Muslimana da
iskoriste novu vojnu snagu kako bi vratili bar dio izgubljenih
teritorija. Francuzima je 'moralni' aspekt pokušaj privođenja rata
kraju. Amerikancima je 'moralni' cilj dopustiti 'žrtvi' da se i dalje
bori.
U američkom stajalištu ima nedosljednosti. Primjerice, ne postoji
mehanizam koji bi osigurao da pregovori zamijene rat u trenutku kad
Muslimani - pod pretpostavkom da uspiju - budu teritorijalno
zadovoljniji. Niti bilo što jamči da nedavni muslimanski uspjesi na
bojištu neće jednostavno izazvati Srbe i Hrvate da ubace još jače
snage u borbu. Nedvojbeno je, sudeći prema izgubljenim i spašenim
životima, najbolje što prije zaustaviti rat. Sudeći prema željama
najoštećenije strane, ipak, prijeko je potreban drukčiji pristup",
piše komentator dodajući da su Muslimani "najoštećenija strana". Oni
nisu nedužni, upozorava autor, no, "prema razumnom standardu
pravednosti i pravde, mora ih se poštovati zbog njihovih patnji i
viktimizacije". Upozorava da im je malo tko pritekao u pomoć te da je
embargo na oružje posebno pogodio njih. "Sada, kad su napokon
osigurali bolju obranu, oni koji su ih prije ostavljali da se muče ne
mogu im samo tako reći da se ne smiju boriti za svoja sela i domove.
U SAD očito nema službene sklonosti niti javne potpore razmještanju
američkih postrojba kako bi se pomoglo Muslimanima niti za bilo kakvu
samostalnu washingtonsku akciju. S idejom zračnih napada povezano je
toliko uvjeta da je gotovo nemoguće da se ta mogućnost ostvari. No,
pružiti političko razumijevanje vojnim rizicima u koje su se odlučili
upustiti Muslimani kako bi promijenili učinak 'etničkog čišćenja' - to
je već drugo pitanje", zaključuje komentator.
(Hina) dr
310352 MET jan 94
31125
(Hina) dr