Nadnaslov: Ekološkom ustrojstvu na Mediteranu prijeti toksičnost i
širenje alge Caulerpa taxifolia
Naslov: "Endemično zlo za Mediteran"
Podnaslov: Alga "Caulerpa taxifolia", koja se prije deset godina
pojavila uz obale Monaka, ozbiljna je prijetnja mediteranskom
ekosustavu, pustošeći već sada njegovom florom i faunom
dok rješenje još nije ni na pomolu, upozoravaju talijanski,
francuski i španjolski znanstvenici. Uz to što prijeti
svojim galopirajućim širenjem, ova alga proizvodi i opasan
toksin koji bi mogao ozbiljno ugroziti ravnotežu prirodnog
okoliša.
NICE (AFP) - Alga "Caulerpa taxifolia", koja se prije deset godina
pojavila podno Kneževine Monaco, nastavlja pustošenje faunom i florom
i dovodi u opasnost ekosustav zagađenih obala na Mediteranu, a
rješenja još nema na pomolu.
Ovog su tjedna u Nici su znanstveni krugovi - 28 istraživačkih
centara - francuskih, talijanskih i španjolskih - poduzeli "generalno
čišćenje" istraživanja prije nego se "masa" prikupljenih dokumenata -
pedesetak radova - ne skupi u jednu publikaciju.
Za tri mjeseca pojavit će se prvo djelo o Caulerpi taxifoliji,
"biološkom zagađivaču koji bi mogao zahvatiti čitav Mediteran",
ocijenio je profesor Alexandre Meinesz sa Sveučilišta u Nici.
Uz opasnost koju ta alga predstavlja po raznolikost ekosustava,
prijeteći mu svojim "galopirajućim" širenjem (Caulerpa taxifolia
pokriva površinu od 10 do 20 km2 obale), ona proizvodi i opasan
toksin: caulerpenin.
Taj toksin, koji znanstvenici danas mogu istovremeno otkriti i
kvantificirati, još ne predstavlja opasnost, putem prehrambenog lanca,
po ljudsko zdravlje, ističe Danielle Pesando, doktorica na
francuskom Institutu za zdravstvo i medicinska istraživanja (INSERM).
Ta alga ne posjeduje veću toksičnost, ali se ona povećava njezinim
osvajačkim karakterom. "Moglo bi doći do iznimno velike proizvodnje
toksina u morskom okružju", kaže znanstvenica.
Međunaslov: Ugrožena ravnoteža prirodnog okoliša
Ovisno o promjenama temperature, Caulerpa, aktivnija ljeti nego zimi,
posebno je hrana dviju životinjskih vrsta s morskog dna. To su morski
jež "paracentrotus lividus" i jedna vrsta ribe - nove žrtve opasne
toksičnosti Caulerpe taxifolije.
Malo po malo, ekološki rizik prijeti ravnoteži prirodnog okoliša. "Za
deset godina, neće nam moći reći da nisu znali", rekao je profesor
Charles-Francois Boudouresque, voditelj laboratorija pomorske
biologije i ekologije Benthos (LBMEB) iz Marseillea. "Svake godine
krivulja rasta sve je izraženija ali, kaže on, treba međutim staviti
Caulerpu u opći kontekst od 300 do 400 novih vrsta unutar jednog
stoljeća u Mediteranu".
Znanstvenici su odustali od biološke borbe jer bi "deset godina
istraživanja bilo potrebno da bi je se privelo kraju", nastavio je on.
Trenutno su na dvadeset kilometara francuske obale i deset
talijanskog primorja znanstvenici namjeravali spriječiti usidravanje
brodova kako ne bi više prenosili morsko bilje svojim sidrima,
"glavnim krivcima širenja te alge".
Španjolci su se uhvatili u koštac s problemom čupajući ručno i
s uspjehom novu zonu implantacije, otkrivenu na Balearima. U Francuskoj,
gdje je zahvaćeno šire područje, oko 40 projekata izrađeno je bez
nekog rezultata. Mehaničko čupanje uz pomoć usisne pumpe poduzeto je u
srpnju, ali se pokazalo preskupim. Pokušaji sa suhim ledom, ionima
bakra i sonarnim sustavom, kojim se u velikim dozama emitiraju
ultrazvukovi smrtonosni za algu, još se ispituju dok Caulerpa
nastavlja svoje neumoljivo širenje, "endemično zlo za Mediteran", kako
je sa žaljenjem ustvrdio profesor Meneisz.
(Hina) br
220732 MET jan 94
2251
(Hina) br