ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - U sklopu projekta "Hrvatska" Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a u organizaciji Akademijinog
Razreda za društvene znanosti, danas je u palači HAZU-a priređeno
predavanje akademika Ljube Bobana o povijesnim činjenicama veznim uz
Neum, Sutorinu i Prevlaku.
Podsjetivši da je "Karlovačkim mirom, sklopljenim u Sremskim Karlovcima
26. siječnja 1699. godine Turskoj pripalo područje poluotoka Kleka i
Sutorine, tj. izlaz na Boku Kotorsku", akademik Boban je pojasnio
da su ta područja bila "tampon zone" između Dubrovačke i Mletačke
Republike, što je tadašnja dubrovačka diplomacija postigla
zahvaljujući potpori Austrije. "Njihova svrha", istaknuo je akademik
Boban, "nije bila izlazak Turske na more već jasno razgraničenje
Dubrovačke i Mletačke Republike". "Istodobno", kazao je Ljubo Boban,
"područje Kleka, koje se danas pretežito spominje kao područje Neuma,
bilo je 'zatvoreno more', čiji je ulaz tada kontrolirala Austrija i
nikada nije bilo namijenjeno ni za ratnu niti za trgovačku luku".
Akademik Boban upozorio je da se u našim medijima i javnosti
uvriježila netočnost da se nazivom Prevlaka zamjenjuje zemljopisno
područje poluotoka Oštra, čiji se krajnji rt naziva Oštro. Istaknuo je
da je to područje "Dubrovačka Republika kupila još 1419. godine i od
tada je bilo sastavnim dijelom dubrovačkog kotara". Dodajući da se
"dubrovačko područje uvijek napadalo uz primorski pojas", akademik
Boban je istaknuo da je ono "bilo i jest od vitalnog značenja za
Hrvatsku", te da "Hrvatska ne bi trebala ustupiti niti jedan
centimetar toga područja".
Po njegovim riječima pitanje Sutorine, koje je također bilo područje
razgraničenja Dubrovačke i Mletačke Republike, postaje "posebice
interesantno poslije 1945. godine". Naime, istaknuo je Boban,
"Sutorina je do 1. svibnja 1947. godine bila u sastavu tadašnje
Narodne Republike BiH, da bi nakon toga datuma pripala Crnoj Gori.
Međutim, nema preciznih podataka kako je do toga došlo". Dodao je da
"usprkos tomu ostaje činjenica da je BiH ustupila to svoje područje
Crnoj Gori".
Tijekom rasprave posebna je pozornost bila upućena sadašnjoj
situaciji i položaju Hrvatske u pregovorima o okonačanju rata u Bosni
i Hercegovini. Akademik Vladimir Ibler upozorio je da se "u medijima
spominje kako Muslimani traže pristup moru, dok je poznavateljima
međunarodnog prava poznato da svaka kontinentalna zemlja ima pravo
pristupa moru, a za što veće korištenje toga prava osobito su
zainteresirane i tzv. tranzitne zemlje u čiju skupinu pripada i
Hrvatska". Ono što Muslimani traže nije, ocjenio je akademik Ibler,
"pravo pristupa moru već suverenitet nad izlazom na more što je
zahtjev koji ide protiv teritorijalnog suvereniteta Hrvatske".
(Hina) ds
181708 MET jan 94
1841
(Hina) ds