ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Predsjedništvo Republike Bosne i
Hercegovine usvojilo je na sjednici održanoj 14. siječnja u Sarajevu
zaključke u vezi s prijedlogom "Ugovornog sporazuma o uspostavljanju
trajnog i cjelovitog mira između hrvatskog i bošnjačko-muslimanskog
naroda u BiH i osnovama daljnjeg zajedničkog života", koji je
predsjednik republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman iznio na razgovorima
u Bonnu 9. siječnja 1994. godine.
Veleposlanstvo BiH u Zagrebu danas je Hini dostavilo tekst tih
zaključaka koji u cijelosti objavljujemo:
"Na sjednici Predsjedništva Republike BiH, održanoj 14. siječnja
1994. godine, razmatran je Ugovorni sporazum o uspostavljanju trajnog
i cjelovitog mira između hrvatskog i bošnjačko-muslimanskog naroda u
BiH i osnovama daljnjeg zajedničkog života, koji je s hrvatske strane
ponuđen na razgovorima u Bonnu, od 9.siječnja 1994. godine.
Predsjedništvo je podržalo ovu inicijativu kao i sva nastojanja koja
idu ka postizanju trajnog mira, razumijevanja, prijateljstva, suradnje
i suživota hrvatskog i bošnjačko-muslimanskog naroda. Predsjedništvo
također stoji na stanovištu da je zajednički život i prijateljstvo sva
tri naroda u BiH od egzistencijalnog i povijesnog interesa i da je BiH
kao višenacionalna zajednica zainteresirana za suradnju sa susjednim
zemljama. Što se tiče odnosa hrvatskog i bošnjačko-muslimanskog naroda
on je povijesno utemeljen i proizlazi iz teritorijalne vezanosti,
ekonomskih i kulturnih interesa, kao i zajedničkih strteških interesa.
Posebno, uvažavajući činjenicu da ova dva naroda i dvije države imaju
zajedničkog agresora.
Zato je Predsjedništvo odlučno u nastojanjima da se što prije
zaustavi tragični sukob između Hrvata i Bošnjaka-Muslimana, koji je
prije svega posljedica velikosrpske agresije, i da se iznađu takva
politička i sistemska rješenja, koja će umjesto sukoba razvijati
prijateljstvo, suradnju, pa i procese integracije koja bi išla na
dobrobit naših naroda i država.
Ugovorni sporazum u pojedinim segmentima postavlja takve ciljeve i
Predsjedništvo ih podržava. Nažalost, Ugovorni sporazum se, u cjelini
ponuđene verzije, ne može prihvatiti iz nekoliko principijelnih
razloga.
Prvo, Ugovor ne mogu zaključivati narodi, već Ugovor potpisuju
međunarodno priznati subjekti. U ovom slučaju subjekti međunarodnog
javnog prava su države Bosna i Hercegovina i Hrvatska, kao međunarodno
priznate države i članice Ujedinjenih naroda. S obzirom da je između
ovih država došlo do obostranog priznaja, potpisivanje sporazuma u ime
Hrvatske Republike Herceg-Bosne, pravno nije valjano i moguće, niti je
politički prihvatljivo. To implicira povlačenje priznanja Republike
Bosne i Hercegovine od strane Hrvatske, sa svim negativnim
konzekvencama koje iz toga proizlaze;
Drugo, u preambuli sporazuma se ne spominje i treći, odnosno srpski
narod, bez kojega nema cjelovitog i pravednog rješenja i o čijem se
položaju također mora voditi računa;
Treće, u preambuli se kaže da će ugovorne strane 'osobno jamčiti'
realizaciju ovog ugovora, što pravno nije valjano kada se radi o
međunarodnom ugovoru između dvije suverene i međunarodno priznate
države.
Manjkavost ovog Ugovornog sporazuma je i u tome što se u njemu ne
naznačava međunarodni pravni subjekt koji će garantirati njegovu
provedbu;
Četvrto, u Ugovornom sporazumu se koriste termini "Hrvatska Republika
Herceg-Bosna", kao i "Muslimansko-Bošnjačka Republika", čime se
unaprijed određuju nazivi i rješenja koja još nisu legalizovana i koja
nisu u skladu sa terminologijom iz tzv. Ženevskog paketa (npr.
"Republika sa većinskim hrvatskim stanovništvom");
Peto, formulacije koje se tiču moguće secesije i prestanka postojanja
Unije Republika BiH, bitno su drukčija od dogovorenih i načelno
prihvaćenih rješenja na ženevskim pregovorima. Ustavni sporazum o
formiranju Unije Republika ne predviđa mogućnost postojanja Unije sa
dvije republike. U predloženom Ugovornom sporazumu ne poštuju se
dogovoreni uslovi i postupak eventualne secesije i raspada Unije, kao i
posljedice koje su za te situacije predviđene.
Pri tome je posebno značajno da u tom slučaju općina Neum i područje
Brčkog, te međunarodno-pravni subjektivitet i kontinuitet međunarodno
priznate Republike BiH prelazi na republiku sa većinskim
bošnjačko-muslimanskim narodom;
Šesto, predložena rješenja u Ugovorno sporazumu za Mostar i Neum
nisu u skladu sa onim što je dogovoreno na brodu "Invincible", kao i
oih rješenja koja su načelno usuglašena u ženevskom mirovom procesu;
Sedmo u mnogim člancima Ugovornog sporazuma ima dosta pravnih
manjkavosti, političke nedosljednosti i terminološke nepreciznosti, a
neki članci jedni drugima protivuriječe (reguliranje statusa Mostara,
Neuma i slobodnih zona u lukama Ploče i Rijeka, nepreciznost u
definiranju granica zamišljenih između dvije buduće republike,
nepostojanje odnosa prema trećoj srpskoj strani, problemu okupiranih
područja i sl.).
Radi svega ovoga, u namjeri da se ova inicijativa konstruktivno
iskoristi za iznalaženje rješenja koje će dovesti do mira i
uspostavljanja istinske prijateljske suradnje između dva naroda i
države, Predsjedništvo Republike BiH je odlučilo:
1. Ponovno dajemo inicijativu za uspostavljanjer konfederalnih odnosa
između RBiH i RH kao dvije suverene i međunarodno priznate države.
Predsjedništvo također obnavlja prijedlog da oni dijelovi BiH koje
kontrolira Armija BiH i HVO, se odmah uspostavi jedinstveni
ustavno-pravni sistem. On bi bio zasnovan na načelima pune nacionalne
ravnopravnosti i pralamentarne demokracije. Lokalna vlast bila bi zasnovana
na proporcionalnom principu po popisu iz 1991. godine. Majorizacija bi
se isključila u primjeni pariteta (konsenzusa) kod odlučivanja o
najvažnijim pitanjima. Ostala područja BiH bi se tretirala kao
okupirana područja i rješenje za njih bi se tražila u sklopu ukupnog
mirovnog procesa i procesa demokratskog preobražaja u srpskom
nacionalnom korpusu.
Decentralizacija državne vlasti i unutrašnja regionalizacije
republike Bosne i Hercegovine bi se također riješila konfederalnim
ugovorom.
Za provedbu ove inicijative, Predsjedništvo Republike BiH predlaže da
se odmah formira zajednička međuržavna komisija koja bi razradila sve
elemente buduće konfederacije. Neke osnove za to su već date u članku
15. stav 2. Ugovornog sporazuma.
Dok se ne sačini cjelina budućeg konfederativnog ugovora
Predsjedništvo Republike BiH izražava spremnost da razmotri sve
prijedloge koji se odnose na zaustavljanje ratnih sukoba, uspostavu
mira i afirmaciju zajedničkog života kako u Bosni i Hercegovini, tako
i u Republici Hrvatskoj."
NAPOMENA UREDNIŠTVIMA: Ovo je cjelovit tekst zaključaka
Predsjedništva RBIH od 14. siječnja, o čemu je Hina već objavila
vijest broj HNA0133 pod naslovom: "Predsjedništvo BiH: hrvatski
prijedlog neprihvatljiv", 16. siječnja 1994. godine.
(Hina) fp
181111 MET jan 94
1895
(Hina) fp