$ ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O HRVATSKIM ŽELJEZNICAMA
ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Prva etapa u procesu restruktururanja
Hrvatskih željeznica bit će donošenje novog Zakona o Hrvatskim želje-
znicama. Restrukturiranje će se provesti postupno, u tri etape, a do-
nošenje novog zakona prvi je posao, koji daje zakonsku podlogu za re-
strukturiranje, sanaciju i obnovu ovog značajnog segmenta hrvatskog
gospodarstva. Zato je hrvatska vlada na svojoj posljednjoj sjednici
13. siječnja bez veće rasprave prihvatila informaciju o poslovanju
Javnog poduzeća Hrvatske željeznice u 1991., 1992., i devet mjeseci
1993. godine s programom restrukturiranja i sanacije, te utvrdila
prijedlog Zakona o Hrvatskim željeznicama, koji se upućuje Saboru na
prvo čitanje.
U programu ekonomske stabilizacije hrvatske vlade restrukturiranje
javnih poduzeća jedna je od glavnih zadaća prve faze, a željeznica
tu ima značajno mjesto, uz brodogradnju i sanaciju banaka.
Za teško stanje Hrvatskih željeznica glavni je "krivac" agresija
na Hrvatsku. 29 posto dužine kolosijeka otvorene pruge sada je zbog
toga izvan prometa, a blokada magistralnih pruga Zagreb - Tovarnik,
te Zagreb - Split s odvojcima za Šibenik i Zadar znači 50 posto ma-
nje količine prijevoza i 63 posto manje prihoda od tog prijevoza u
odnosu na stanje prije agresije. Ukupne su procijenjene štete od 1,17
milijardi dolara. Broj prevezenih putnika pao je s 40.247.000 u 1990.
godini na 17.341.000 u 1992. Godine 1990. Hrvatske su željeznice pre-
vezle 35.796.000 tona robe, a 1992. godine 11.700.000 tona.
Uz to pogoršano je i stanje infrastrukture te vučnih i voznih sred-
stava željeznice, gubici su kontinuirani, usprkos velikim subvenci-
jama iz državnog proračuna, a i likvidnost je izuzetno pogoršana.
Subvencije iz državnog proračuna iznosile su u 1991. godini
314.599.000 dolara i unatoč tome zabilježen je gubitak od 35.239.500
dolara. Godine 1992. subvencije su iznosile 120.173.800 dolara, a
gubitak je bio 58.505.300 dolara.U prvih devet mjeseci prošle godine
država je iz proračuna subvencionirala željeznicu sa 104.549.900 do-
lara, a gubitak je bio 16.201.200 dolara.
Sve to rječito govori da je željeznica u teškom položaju i da tre-
ba učiniti sve kako bi poslovala na drugačijim načelima. Zato
prijedlog Zakona i ističe da HŽ obavlja prijevoz osoba i stvari radi
ostvarivanja profita. Dakle više ne iz nekih društvenih interesa, nego
zbog ostvarenja dobiti.
Svrha donošenja novog Zakona o Hrvatskim željeznicama jest, dakle
da obavi normativni dio poslova prve etape procesa restrukturiranja
hrvatskih državnih željeznica. Prema prijedlogu tog zakona Hrvatske će
željeznice obavljati djelatnosti kao poduzeće privatnog prava, a njihov
odnos prema državi je zakonom definiran. Država financira izgradnju i
održavanje željezničke infrastrukture, a gospodarenje njome povjerava
se željeznici. Matično društvo HŽ obavlja djelatnost prijevoza putnika
i stvari radi dobiti, a na nerentabilnim prugama prijevoz obavlja samo
ako je to u javnom interesu i tada država snosi razliku u troškovima.
Davanje koncesija trećim osobama dopušteno je samo na nerentabilnim
prugama, ali Zastupnički dom Sabora Hrvatske može dati koncesije
trećim osobama za izgradnju i korištenje nekih pruga.
Organi Hrvatskih željeznica su, prema prijedlogu Zakona, Uprava koja
vodi sve poslove i Nadzorni odbor koji nadzire vođenje poslova. Mi-
nistar pomorstva, prometa i veza predstavlja interes države kao vlas-
nika prava udjela u temeljnom kapitalu društva, ali ima i neka dru-
ga ovlaštenja, posebice u slučaju štrajka. Prema članku 24., stavku
4, radi zaštite vitalnih interesa društvene zajednice, drugih pravnih
osoba ili građana određenih područja ministar odlukom određuje koji
vlakovi moraju prometovati i koje dionice moraju biti u prometu.
Djelatnici koji moraju raditi na tim vlakovima i dionicama dužni su
za vrijeme štrajka provoditi naloge koje im izdaje Uprava. Ne učine li
to prestaje im radni odnos.
(Hina) mp
151347 MET jan 94
1559
(Hina) mp