ZAGREB, 13. siječnja (IKA/Hina) - Predstavnici četiriju katoličkih
biskupija u Bosni i Hercegovini pohodili su u srijedu 12. siječnja
predsjednika Republike Hrvatske dr. Franju Tuđmana u njegovim dvorima,
javlja danas Informativna katolička agencija.
Nadbiskupiju sarajevsku predstavljao je nadbiskupov vikar dr. Pero
Pranjić, biskupiju banjolučku biskup dr. Franjo Komarica, a biskupije
mostarsku i trebinjsku biskup dr. Ratko Perić.
Oni su, kako se navodi u izvješću, Predsjedniku uručili Promemoriju u
kojoj ističu da je "od samog početka agresorskog rata na Republiku
Hrvatsku i na Republiku Bosnu i Hercegovinu Katolička crkva imala
jasna načela koja je u više navrata isticala i naučavala: da
najhitnije prestane vatra na svim bojištima, da se krvava kriza riješi
razgovorima i pregovorima, da su nedopustiva teritorijalna osvajanja
silom i neprihvatljivo njihovo ozakonjenje, da se vrate prognanici i
izbjeglice u svoje domove te da je nužna međunarodna suradnja u
oporavku zemlje razorene ratom.
Promemorija je i razdijeljena u pet točaka sa zaključkom. U prvoj se
predočuju statistički podaci o štetama koje je u ovom ratu pretrpjela
Katalička crkva u BiH. U sarajevskoj nadbiskupiji od 500.000 katolika
350.000 je protjerano, od 144 župe 100 je okupirano i uglavnom
uništeno. U banjolučkoj biskupiji od 120.000 katolika više od polovice
bilo je prisiljeno napustiti svoje župe, od 47 župa 40 je pod srpskom,
a dvije pod muslimanskom vlašću; u nekima od njih nema više ni jednog
katolika. Iz hercegovačkih biskupija (mostarske i trebinjske) od
210.000 katolika 30.000 je u prognanstvu, a od 81 župe 20 ih je
okupirano.
Govoreći o dijalogu i pregovorima, biskupi ističu kako su se više
puta zauzimali za cjelovitost svojih biskupijskih granica, uz tvrdnju:
"Međutim, svi dosadašnji pregovori o budućnosti Bosne i Hercegovine
idu za tim da se ta zemlja teritorijalno razdijeli. Ta je podjela
uključena i u oba plana Europskog saveza i Ujedinjenih naroda:
Vance-Owenov i Owen-Stoltenbergov. Sudjelujući u tim pregovorima u ime
hrvatskog naroda, njegovi političari, s Vama na čelu, pristaju na
podjelu Bosne i Hercegovine. Veoma nam je žao što su ti pregovarači
zanemarili i zanemaruju dosadašnje apele u kojima su biskupi Bosne i
Hercegovine izjavljivali da ne pristaju ni na kakvo mijenjanje granica
svojih biskupija, niti na nestanak s tih prostora većeg dijela
hrvatskog naroda i Katoličke crkve..."
Biskupi upozoravaju da će, prihvati li se predložena podjela, izvan
hrvatskih područja ostati tri biskupijska sjedišta, dvije teološke
škole, biskupijsko i franjevačko sjemenište, sjedište provincije
bosanskih franjevaca i sjedišta triju ženskih redovničkih provincija.
Govoreći o nedopustivosti teritorijalnih osvajanja, biskupi
upozoravaju da bi dioba BiH potvrdila dosadašnje etničke progone i
omogućila potpun dovršetak "etničkog čišćenja". Istaknuvši da se svim
prognanima i izbjeglima koji to žele mora omogućiti povratak u svoje
domove i da međunarodna zajednica mora pomoći da zemlja razorena ratom
ponovno oživi, biskupi zaključuju: "Bez obzira na sve moguće
prijedloge o ustroju Bosne i Hercegovine, smatramo svojom dužnošću i
pravom još jednom odlučno zahtijevati od svih koji pregovaraju u ime
hrvatskog naroda da svakako osiguraju za sve hrvatske katolike, kao i
za pripadnike drugih naroda i vjera, osnovna ljudska i građanska prava
i slobode, uključivo i vjerska i nacionalna prava."
I predsjednik Tuđman je istaknuo - zahvaljujući na pomoći koju
Katolička crkva u ovo teško doba pruža hrvatskom narodu u BiH -
"važnost održanja Hrvata na svojim vjekovnim obitavalištima na
području čitave BiH", navodi Informativna katolička agencija.
(Hina) mn
131722 MET jan 94
1355
(Hina) mn