Nadnaslov: Grčka preuzima predsjedavanje EU u prvom semestru '94.
Naslov: Kriza na Balkanu i nove članice: dva testa za Grčku
kao predsjedavajućeg EU
Podnaslov: Smještena na vratima Balkana, Grčka je među svoje
prioritete upisala mir u zemljama bivše Jugoslavije. No,
vlada Andreasa Papandreua imat će pune ruke posla sa
zaraćenim stranama koje ne pokazuju ni najmanju namjeru
da prekinu sukobe.
Piše: Christian SPILLMANN, AFP
BRUXELLES - Kriza na Balkanu i povećanje broja članica stavit će na
kušnju grčku vladu tijekom njezinih šest mjeseci predsjedavanja
Europskom unijom koje počinje 1. siječnja 1994. godine.
Smještena na vratima Balkana, Grčka je među svoje prioritete upisala
mir u zemljama bivše Jugoslavije. No, vlada Andreasa Papandreua imat
će pune ruke posla sa zaraćenim stranama koje ne pokazuju ni najmanju
namjeru da prekinu sukobe.
Još gore, simpatije koje Grčka izražava spram Srba, pravoslavaca
poput njih i grčko odbijanje da priznaju nezavisnost nekadašnje
jugoslavenske republike Makedonije (FYROM) čine njihove inicijative
slabo uvjerljivim.
Europska unija dosad nije uključivala Grčku u posredničke napore oko
uspostave mira. Njezini partneri čak su je prisiljavali odlukom ovog
prosinca da uspostavi diplomatske odnose s FYROM. Grci su to doživjeli
kao uvredu i "povredu europske solidarnosti".
Došavši na vlast u listopadu, socijalistička grčka vlada loše je
započela zavadivši se s Njemačkom, svojim partnerom uz Belgiju u
europskoj trojki od 1. siječnja.
Njezin ministar za europske poslove Theodoros Pangalos bio je
prisiljen javno se ispričati na europskom vijeću u Bruxellesu, 10. i
11. prosinca, nakon što je Njemačku nazvao "divom bestijalne snage i
dječjeg mozga".
Europska unija morat će zauzeti stajalište u siječnju glede sukoba u
bivšoj Jugoslaviji. Novi susret zaraćenih strana predviđa se za 15.
siječanj u Ženevi. Više država članica Europske unije moglo bi
zatražiti pooštravanje gospodarskih i političkih sankcija protiv SR
Jugoslavije (Srbija-Crna Gora), ako mirovni pregovori ne uspiju.
Dakle Grčka izgleda kao slaba karika mehanizma uvedenog radi
poštivanja ekonomskog embarga. Pregovori s Austrijom, Švedskom,
Finskom i Norveškom bit će drugi izvor neprilika za grčko
predsjedavanje. Atena odbacuje svako preispitivanje reprezentativnosti
malih zemalja u okrilju instanci zajednice u perspektivi povećanja
broja članica.
Učlanjenje te četiri zemlje predviđa se za 1. siječanj 1995. godine,
pod uvjetom da pregovori budu zaključeni 1. ožujka 1994. godine i da
njihovi državljani, putem referenduma, kažu 'da'.
Dakle, najteža pitanja - poput poljoprivrede, nisu još razmatrana.
Grčko predsjedništvo predviđa organiziranje izvanrednog europskog
sastanka na vrhu krajem veljače radi donošenja zaključka.
Parteneri Grčke brinu se i zbog gospodarske politike Papandreua i
njegovog mogućeg utjecaja na napore koje je poduzeo njegov prethodnik
da bi zemlju doveo na razinu drugih zemalja članica.
Grčka će imati puno posla da bi uvjerila svoje partnere tijekom svog
predsjedavanja. Tim više što naslijeđuje Belgiju, čiji je rad
jednoglasno pozdravljen.
Godina 1994. će vjerojatno biti puna nesigurnosti za Europsku uniju,
suočenu s problemom zapošljavanja s gotovo 17 milijuna nezaposlenih u
trenutku kada se ona angažira na putu Monetarne unije što
podrazumijeva strogost i ozbiljnost.
Malo se inicijativa očekuje od Europske komisije. Mandat njezinog
predsjednika, Francuza Jacquesa Delorsa i većine njezinih članova
ističe krajem prosinca a njihovi nasljednici će stupiti na dužnost tek
1995. godine.
Razdoblje europskih i nacionalnih izbora, posebno u Njemačkoj koja će
predsjedavati Unijom drugih šest mjeseci, 1994. godina čini se
uglavnom kao godina prijelaza i upravljanja tekućim poslovima.
(Hina) bnš
032026 MET jan 94
(Hina) bnš