ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Kriteriji i modaliteti za izbor i reizbor u znanstvena i nastavna zvanja na hrvatskim sveučilištima, a posebice na Sveučilištu u Zagrebu kao najstarijoj i najvećoj hrvatskoj visokoškolskoj ustanovi, bila
su neka od pitanja razmatranih na tribini Kluba hrvatskih Humboldtovaca (KHH) održanoj večeras u zagrebačkom Institutu za primijenjena društvena istraživanja. Posljednju u nizu svojih ovogodišnjih tribina KHH je posvetio temi: "Quo vadis universitas? - stanje i perspektive razvoja hrvatskog sveučilišta".
ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Kriteriji i modaliteti za izbor i
reizbor u znanstvena i nastavna zvanja na hrvatskim sveučilištima, a
posebice na Sveučilištu u Zagrebu kao najstarijoj i najvećoj hrvatskoj
visokoškolskoj ustanovi, bila su neka od pitanja razmatranih na
tribini Kluba hrvatskih Humboldtovaca (KHH) održanoj večeras u
zagrebačkom Institutu za primijenjena društvena istraživanja.
Posljednju u nizu svojih ovogodišnjih tribina KHH je posvetio temi:
"Quo vadis universitas? - stanje i perspektive razvoja hrvatskog
sveučilišta". #L#
Po sudu dr. Milivoja Popovića, isticanje publicističke djelatnosti,
tj. broja znanstvenih radova objavljenih u časopisima s međunarodnom
recenzijom, kao jedne od osnovnih kriterija pri vrednovanju
sveučilišnih nastavnika, izazvalo je, istaknuo je ,"pravu 'jagmu' za
koautorstvom u znanstvenim radovima i pojavu kvazi autorstva". Da bi
se te pojave spriječile, dr. Popović drži kako treba njegovati etički
pristup pri objavljivanju vlastitih radova kao i pri suradnji s drugim
znanstvenicima. S tim u vezi, rekao je, Sveučilište treba utvrditi i
svoju stratešku orijentaciju. Pojasnio je da se to odnosi na izbor
između dvije mogućnosti - treba li Sveučilište "dići" razinu naših
znanstvenih časopisa ili će poticati naše stručnjake da objavljuju
svoje znanstvene radove u stranim časopisima koji zadovoljavaju
međunarodne znanstvene kriterije.
O stanju na zagrebačkom Sveučilištu govorio je dr. Ante Čovića. To
stanje, po njegovim riječima, označavaju funkcionalna paraliza
Sveučilišta, pravno-regulativni kaos, fantomska anatomija,
samodovoljnost rektorskoga centra moći te tajnost rada i manipulacija
informacijama.
O stanju na području tehničkih znanosti govorio je dr. Igor Čatić,
upitavši zašto se još uvijek ne ostvaruje povezivanje tehničkih
fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta u Tehničko učilište. Čatić je kao
jedan od prijedloga za promjenu stanja na Sveučilištu istaknuo da bi
"znanstvena politika Sveučilišta trebala biti rezultat istraživanja, a
ne politike male skupine znanstvenika, bez obzira na njihovu
stručnost".
U raspravi su dotaknute mnoge teme, te je tako dr. Vladimir Filipović
upozorio na poteškoće pravne prirode, među kojima je, i ona o
nadležnosti Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu, koje bi, drži on,
trebalo biti savjetodavno, a ne izvršno tijelo.
(Hina) ip mc
112339 MET dec 95
(Hina) ip mc