BUDIMPEŠTA, 7. prosinca (Hina) - Postojeće međunarodne institucije, uključujući i OESS, pokazale su se neprilagođenima i neprikladnima odgovoriti zahtjevima i izazovima vremena nakon hladnog rata. Ta je ocjena, koju je među ostalima u
raspravi tijekom prijepodnevne sjednice Vijeća ministara Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Budimpešti izrekao i hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, potkrijepljena nažalost proteklih godina nizom sukoba od kojih je onaj na prostoru bivše Jugoslavije, po općoj ocjeni bio najteži u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.
BUDIMPEŠTA, 7. prosinca (Hina) - Postojeće međunarodne institucije,
uključujući i OESS, pokazale su se neprilagođenima i neprikladnima
odgovoriti zahtjevima i izazovima vremena nakon hladnog rata. Ta je
ocjena, koju je među ostalima u raspravi tijekom prijepodnevne
sjednice Vijeća ministara Organizacije za europsku sigurnost i
suradnju u Budimpešti izrekao i hrvatski ministar vanjskih poslova dr.
Mate Granić, potkrijepljena nažalost proteklih godina nizom sukoba
od kojih je onaj na prostoru bivše Jugoslavije, po općoj ocjeni bio
najteži u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. #L#
Ne začuđuje stoga da se OESS, u dvadesetoj godini svog postojanja i
znatno poljuljanog optimizma koji je 1990. godine zračio iz Pariške
povelje o novoj Europi, okrenuo izazovima budućnosti pokušavajući
definirati novi, zajednički i sveobuhvatni model sigurnosti u Europi u
21. stoljeću.
Iako je javnost isključena sa sjednice Vijeća ministara u
budimpeštanskom Kongresnom centru, iz krugova izaslanstava se čuju i
mogu raspoznati dva temeljna pristupa. Jedni bi da OESS, zbog
tragičnih posljedica dosadašnje neučinkovitosti u odgovoru na
oživljavanje zloćudnih političkih ideologija i prakse, napusti načelo
konsenzusa u odlučivanju i povjeri izvršne ovlasti nekim svojim
tijelima, ponajprije predsjedavajućem Organizacije. Drugi, a među
njima i hrvatska diplomacija smatraju da temeljna načela OESS-a ne
smiju biti žrtvovana, navodno za volju djelotvornosti.
Dr. Granić je na to upozorio kad je rekao da su "unutrašnja
demokratizacija i demokratizacija međunarodnih odnosa dva lica jednog
i nedjeljivog povijesnog procesa" pa se ni ne mogu ostvarivati
odvojeno.
Hrvatski je ministar pojasnio da demokratizacija međunarodnih odnosa
znači razvoj zajedničkog "koncepta sigurnosti utemeljenog na strogom
poštivanju i pridržavanju svih načela i obveza OESS-a kako bi se
zajamčila sigurnost u sljedećem stoljeću".
To znači da demokratski međunarodni odnosi odražavaju načelo jednakosti
država i njihova prava na sigurnost neovisno o tome jesu li velike ili
male, koliko imaju stanovnika, kakva im je gospodarska razvijenost ili
vojna moć.
Mnogi podsjećaju da je zauzimanjem za unutrašnju demokratizaciju, prije
20 godina u Helsinkiju tadašnji KESS pokrenuo procese koji su izazvali
raspad nedemokratskih sustava i državnih tvorevina. To više je obveza
OESS-a da jačanjem demokratskih načela i prakse u međunarodnim odnosima
pronađe odgovore za 21. stoljeće.
"Procesi europskih integracija moraju jačati i širiti se kako bi se
očuvale i dalje razvijale zajedničke europske demokratske vrijednosti i
standardi, a jednako tako i identitet svih europskih naroda", naglasio
je dr. Granić.
U tom su procesu sadašnje organizacije, poput Vijeća Europe, Europske
unije i NATO-a obvezne preuzeti vodeću ulogu.
Što se OESS-a tiče, kako je to rekao dr. Granić, on će imati
nezamjenjivu ulogu "kao globalni forum, mjesto susreta ideja, snaga i
djelovanja u korist mira, demokracije, stabilnosti, ljudskih prava i
razvoja u Europi".
(Hina) fp dh
071219 MET dec 95
(Hina) fp dh