KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA, I.DIO (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na današnjoj je konferenciji za domaće i inozemne novinare komentirao Daytonski sporazum, govorio o predstojećem potpisivanju tog sporazuma u Parizu, o provedbi temeljnog Sporazuma za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, te se uz ostalo osvrnuo na prosvjede prognanih iz Bosanske posavine. #L# Komentirajući noćašnju Rezoluciju 1025 Vijeća sigurnosti UN-a, posebice rok do 15. siječnja za ostanak snaga UN već raspoređenih na području bivšeg istočnog sektora, predsjednik Tuđman je naglasio kako je riječ o prijelaznoj rezoluciji dok se u okviru Vijeća sigurnosti ne nađe rješenje koje će snage sudjelovati u provedbi sporazuma. To ne znači produženje mandata UNCRO-a, već se čak govori da njegov rok ističe najkasnije do 15. siječnja, a hoćemo li u roku nekoliko dana ili tjedan dva postići dogovor sa međunarodnim čimbenicima, s kojima smo ugovarali i Daytonske sporazume, i u okviru VS to ćemo vidjeti. "Postoji potpuna jednodušnost i u Vijeću sigurnosti o tome da se treba naći rješenje za snage koje će provesti sporazum", kazao je predsjednik Tuđman. Zamoljen da prokomentira prosvjede prognanih iz Bosanske posavine Predsjednik je kazao da je razumljivo nezadovoljstvo onog dijela hrvatskog pučanstva Bosanske posavine za koji daytonskim sporazumom nije predviđen ulazak u sastav Federacije BiH. Upozorio je da smo, uz opravdano nezadovoljstvo, suočeni i s politikantskim pristupom mnogih ljudi koji se, kako je naglasio, "kad smo stvarali samostalnu i suverenu Hrvatsku, nisu usudili čak niti pomisliti da bismo je mogli imati. "Takvi sada kritiziraju državno političko vodstvo da je gotovo izdalo hrvatske nacionalne interese, i što se tiče Bosanske posavine, pa i Prevlake", kazao je dr. Tuđman podsjetivši da je Hrvatska i izravno vojno pomagala obranu Bosanske posavine. Hrvatska je na putu da bude potpuno suverena na svom čitavom teritoriju, a isto tako da s rješavanjem krize u BiH ojača bošnjačko-hrvatska Federacija i njezino povezivanje s Republikom Hrvatskom, kazao je dr. Franjo Tuđman. Osvrćući se na nezadovoljstvo ljudi iz Bosanske posavine predsjednik Tuđman podsjetio je na neke činjenice. "Hrvatska je sa svoje strane učinila sve da obrani područje Bosanske posavine i sva područja koja su ušla u Banovinu Hrvatsku 1939. ili pak koja su bila predviđena da uđu u bosansko-posavsku veležupu u okviru konferencije o bivšoj Jugoslaviji", naglasio je predsjednik Tuđman. Nadalje je ustvrdio da su u jesen 1992. godine postrojbe Hrvatske vojske bile izravno uključene u borbu za održanje Bosanske posavine i onemogućavanje koridora, koji je za agresora jugokomunističku armiju i Srbiju bio od životne važnosti. U to vrijeme, naglasio je predsjednik Tuđman, "izričito sam dao nalog da ako se ne može obraniti čitava Bosanska posavina od Dervente do Brčkog, mora se svakako obraniti jedan dio prostora - osobito Bosanski Brod. Doslovce sam kazao da se Bosanski Brod ni pod koju cijenu ne smije napustiti, treba ga braniti kuću po kuću. Nasuprot mojim izričitim naredbama da treba braniti to područje, došlo je do povlačenja, prije svega čitavog pučanstva sa tog područja, i oni koji danas demonstriraju najvećim su dijelom bili ti koji su se prvi povukli. Imao sam sam takvu situaciju da su mi se majke iz Slavonije postavljale pred postrojbe HV-a koje smo slali u Bosansku posavinu tražeći da ih više ne šaljemo jer se iz Bosanske posavine ne povlače samo žene, djeca i starci već i vojno sposobni muškarci". Opetujući da je rješenje iz Daytonskog sporazuma bolno za ljude iz Bosanske posavine, predsjednik Tuđman je naglasio da je u okviru toga sporazuma gotovo polovica Bosanske posavine ušla u sastav Federacije BiH. "Orašje je sačuvalo i obranilo svoju slobodu, a dobili smo i područje Odžaka", podsjetio je dr. Tuđman naglasivši da je sa stajališta budućnosti u općem sporazumu sadržana ideja cjelovite Bosne. "Postoji taj koridor kod Brčkog i kako će se stvari razvijati ovisit će i o tome hoće li se ti ljudi vratiti na to područje ili ne. Pogrešno je prepustiti se politiziranju toga pitanja, treba ga gledati u smislu općeg riješavanja uspostave hrvatske države u njenim granicama i u sklopu politike međunarodnih čimbenika koji polaze od toga da svi sporazumi na kraju rata polaze od stvorenih realnosti stvorenih tim ratom. Bez prihvaćanja rezultata nastalih tijekom rata, svih triju strana, nije bilo moguće drugo rješenje do nastavka rata što nisu htjele dozvoliti ni europske države ni SAD. Sporazum za dio Bosanske Posavine sa hrvatskog gledišta jest nepovoljan, ali u cjelini uzevši stoje ocjene najuglednijih diplomata i državnika da je Hrvatska izišla s najvećim rezultatima", zaključio je hrvatski Predsjednik. Odgovarajući na pitanje da li su moguće izmjene postignutog Daytonskog sporazuma prigodom potpisivanja u Parizu te hoće li doći do formalnog međusobnog priznavanja Republike Hrvatske i tzv. SRJ, predsjednik Tuđman je kazao da organizatori Daytonske konferencije stoje na stajalištu da nikakvih razgovora o preinakama u postignutom sporazumu ne može biti. "Tamo je predviđeno potpisivanje i vjerojatno će doći i do formalnog međusobnog priznavanja", rekao je hrvatski predsjednik dodajući da je za Hrvatsku od velike važnosti u Parizu predviđeno potpisivanje sporazuma o uspostavi zajedničkog vijeća za suradnju Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Vidjet će se hoće li doći i do međusobnog priznanja i potpisivanja pripremljenog sporazuma o normalizaciji hrvatsko-srspkih odnosa, dodao je predsjednik Tuđman. Odgovarajući na pitanje o mogućnosti da se vrh Prevlake ustupi za teritorij u zaleđu Dubrovnika, predsjednik Tuđman je kazao da to pitanje nije povezano samo sa zaleđem Dubrovnika samo zato što je Hrvatska vojska odbacila srpsko-crnogorske snage na tom području. "To se pitanje postavlja od samog početka Konferencije o bivšoj Jugoslaviji kada su Srbi u Ženevi postavljali zahtjeve za izlazom na more. Predsjednik Tuđman je podsjetio da je i u Daytonu kazao da realno treba razmotriti problem da se dođe do mira i da Hrvatska ostaje kod toga. "Nikakav sporazum o tome nije postignut, ali je rečeno da u daljnim razgovorima, ukoliko bi za Hrvatsku bilo u većem interesu da zbog sigurnosti zadrži zaleđe Dubrovnika, da bi se možda moglo razmotriti da se nenaseljeni vrh Prevlake ustupi". "To je stvar koju treba razmatrati i sa strateškog i političkog interesa", kazao je predsjednik Tuđman ističući da to pitanje nije važno samo za Hrvatsku, već i za one međunarodne čimbenike koji su zainteresirani i koji su se angažirali za rješenje krize na tlu bivše Jugoslavije". Jer, nastavio je dr. Tuđman, "nije svejedno tko će se koristiti bokokotorskim zaljevom". "Prevlaka je hrvatski teritorij i nikakav dogovor o prepuštanju nije postignut a kamo li da je potpisan sporazum", bio je izričit dr. Tuđman. "Rok za demilitarizaciju istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i razoružanja paravojnih srpskih postrojbi počet će teći kada se imenuje privremena uprava i odrede nove međunarodne snage", kazao je predsjednik Tuđman ističući kako se nada da će to biti još u tijeku ovoga mjeseca. Postignut je sporazum da na čelu privremene uprave bude predstavnik SAD-a a još je u razmatranju, koje će to snage biti. Istaknuo je da su predstavnici UN-a izrazili bojazan od te zadaće polazeći od onoga što je do sada bilo i držeći da bi bilo potrebno desetak tisuća vojnika. Predsjednik Tuđman je ocijenio da je to nerealno, jer, po njegovim riječima, "ako bi to bilo tako, onda bi to značilo da bi Srbi pružali otpor razoružanju, a tada nije realno za očekivati da će međunarodne snage riješiti taj problem, nego bi ga morala rješavati Hrvatska vojska". "Na temelju novih, promjenjenih političkih okolnosti polazimo od spremnosti Srbije i Jugoslavije za normalizaciju odnosa i priznanja Hrvatske, i predlažemo Vijeću sigurnosti da se te snage imenuju. Pristajemo čak da tu zadaću preuzme sadašnji belgijski bataljon, a čak su i Rusi izrazili spremnost da oni obave tu zadaću, jer smatraju, ako Beograd neće pružati otpor, da će zadaću biti lako izvršiti", rekao je dr. Tuđman. Predsjednik Tuđman je u odgovoru na jedno od pitanja podsjetio da je Hrvatska predlagala da na to područje dođu snage NATO-a, ali, istaknuo je, "to se ne uklapa i želi se da na to područje dođu neke međunarodne snage s posebnom zadaćom". (Hina - nastavlja se) dm/sšh 011559 MET dec 95