BUDIMPEŠTA, 30. studenoga (Hina) - Znanstveni skup u znak sjećanja na franjevca Matiju Petra Katančića, utemeljitelja moderne hrvatske arheologije, koji je točno prije 200 godina imenovan profesorom Sveučilišta u Budimpešti, održan je
danas u glavnom gradu Mađarske.
BUDIMPEŠTA, 30. studenoga (Hina) - Znanstveni skup u znak sjećanja na
franjevca Matiju Petra Katančića, utemeljitelja moderne hrvatske
arheologije, koji je točno prije 200 godina imenovan profesorom
Sveučilišta u Budimpešti, održan je danas u glavnom gradu Mađarske. #L#
Skup je organizirala lokalna hrvatska manjinska samouprava, u
suradnji s uredom gradonačelnika budimpeštanske četvrti, u kojoj je
ovaj ugledni hrvatski znanstvenik i prosvjetitelj živio potkraj 18. i
početkom 19. stoljeća.
Otvarajući svečanost gradonačelnik tog dijela grada dr. Gyla Pota
rekao je kako je profesor Matija Petar Katančić bio franjevac koji je
na tim prostorima razvijao hrvatsku kulturu, jezik i duhovnost, ali je
istodobno dao značajan doprinos i mađarsko-hrvatskim znanstvenim i
kulturnim odnosima toga doba.
Matija Petar Katančić rođen je u Valpovu 1750. godine, a kao mladić
je stupio u red svetoga Franje. Bio je profesor u Zagrebu, a 1795.
godine imenovan je redovnim profesorom peštanskog Sveučilišta. Vodio
je katedru arheologije i numizmatike, živio s franjevcima u njihovu
budimskom samostanu, a boraveći u Budimpešti postao je poznatim
stručnjakom za arheologiju, ali značajan mu je i književni rad.
Stihove je pisao na latinskom, hrvatskom i mađarskom jeziku.
Kao što je rekao mađarski profesor Istvan Lenard, na današnjem skupu
u Budimpešti, Katančića je zanimala povijest Panonije, kao i povijest
njegova hrvatskog naroda, a prvi je i cijelu Bibliju, Stari i Novi
zavjet, proveo na hrvatski jezik.
Jedan od predavača na skupu, profesor osiječkoga Pedagoškog fakulteta
dr. Stanislav Marijanović istaknuo je kako je Katančić bio prvi
hrvatski znanstvenik koji je u istraživačke svrhe spomenuo i primijenio
termin etnologija, u raspravi o podrijetlu i sudbini naroda, o
naseljima i migracijama. Katančić je obogatio i hrvatsku
leksikografiju filološki najvrednijim doprinosom: prvim hrvatskim
semantičko-etimološkim rječnicima, hrvatsko-latinskim i
latinsko-hrvatskim. Ovi su rječnici ujedno i dokaz o Katančićevu
golemom znanju i poznavanju leksičkog blaga hrvatskog jezika, ali i
slavonske, bosanske i dalmatinsko-dubrovačke književnosti i starije
hrvatske leksikografije, kao i o njegovu osjećajnom i nepatvorenom
hrvatskom, rekao je dr. Marijanović.
Ovom znanstvenom skupu u Budimpešti bili su nazočni hrvatski
veleposlanik u Mađarskoj dr. Aleksandar Šolc sa suradnicima,
veleposlanica BiH u Mađarskoj Bisera Turković, predsjednik Hrvatske
zemaljske manjinske samouprave dr. Mijo Karagić, te brojni drugi
uglednici. Predavanja su držali znanstvenici iz Hrvatske Stanislav
Marijanović, Stjepan Sršan, Ante Sekulić, Josip Majdančić, Ivo Zelar,
te njihovi kolege iz Mađarske Istvan Nyomarkay, Istvan Lenard, Dinko
Šokčević, Ivan Mokuter i Istvan Poth.
Nakon predavanja položen je vijenac na grob Matije Petra Katančića u
budimskoj franjevačkoj crkvi, gdje je održana i svečana misa na
hrvatskom jeziku. Predavače i goste skupa primio je i predsjednik
Hrvatske zemaljske manjinske samouprave u Mađarskoj dr. Mijo Karagić.
(Hina) ki sb
301546 MET nov 95
(Hina) ki sb